|
Elegantno, otmeno, veličanstveno. Poput dva anđela koji se lagano, bez imalo napora spuštaju na Zemlju. |
|
|
|
|
|
Da li nam predstoji \'Falcon Super Heavy\'? Najjača raketa na svijetu u svemir ponijela Tesla automobil Lansiran Falcon Heavy! Hvala gospodine Mask! Džinovska raketa FH Ilona Maska poleće 6. februara
|






KOJI TELESKOP DA KUPIM?






Komentari
Odgovor je dat u posebnom članku:
http://www.astronomija.org.rs/191-astronautika/11996-zasto-letelice-iz-svemira-ne-koriste-padobrane-pri-ulasku-u-atmosferu
Gledam nešto ove njihove muke oko reentry procedura, njihovo manijakalno zaletanje u gustu atmosferu hipersoničnim brzinama, zapaljenu plazmu, toplotne štitove, pločice koje otpadaju i spaljene kapsule... Zar ne postoji neki normalniji pristup ovom problemu? Mora li se tako manijakalno uletati u gušće slojeve atmosfere? Ok, orbitalna brzina mi je jasna - 8 km/s i to je to. Kul. Postepeno povećanje gustine atmosfere sa smanjenjem visine. Kul.
Moje pitanje je - zašto ne koriste neku formu padobrana (ali ne štita na naduvavanje, pravog drog padobrana) koji bi na niskoj orbiti na ivici atmosfere jednostavno pustili van broda i čekali da se kupola polako napuni, raširi i zategne već na standardnim orbitalnim brzinama, napuni retkim molekulima vazduha i polako usporava kapsulu? Kako kapsuli postepeno smanjuje orbitalnu brzinu, smanjuje joj i visinu i sa porastom gustine povećava dreg i dalje postepeno smanjuje brzinu i visinu dok se ceo sistem iz horizontalnog ne okrene u vertikalni položaj i ne počne da služi kao normalni padobran. Bez cimanja, paljenja i lomljave. Imam osećaj da bi kupola sve vreme bila puna a dreg ne bi prelazio silu kidanja veza tokom celog spuštanja jer je sila drega direktno proporcionalna gustini vazduha a ona obrnuto proporcionalna brzini kojom putuju. Ili sam nešto pogrešno sklopio?
Možda bi neko od vas koji pišete za AM ili neko od upućenih čitalaca mogao da napiše jedan članak i da nas informiše. Da se ne motam dole oko zoološkog vrta i gnjavim nastavnike iz Drapšina ;)