Da li se solarni paneli isplate? - Šenon Odel


U današnje vreme, u mnogim zemljama solarna energija je najjeftiniji oblik energije za proizvodnju. Milioni domaćinstava imaju krovne solarne panele, pri čemu većina jedinica otplaćuje samu sebe prvih sedam do dvanaest godina, a kasnije stvara dodatnu uštedu. Dakle, koliko novca možete uštedeti prelaskom na solarnu energiju? Šenon Odel deli sa nama kako to solarne jedinice utiru put ka čistijoj i sigurnijoj energetskoj budućnosti. 

Uključite / isključite prevod dole desno: strelica

TEDPaneli 1

TEDPaneli 2

TEDPaneli 3

  

  

 
 
 Transkript 
 energija
 
Ivana Šimšić, Translator
Milenka Okuka, Reviewer
 
00:07
U proleće 1945. godine, novinari su se sa uzbuđenjem okupili oko najnovijeg izuma Belovih laboratorija, solarne ćelije na bazi silikona koje su mogle učinkovito da pretvaraju sunčevu energiju u električnu struju. Ovaj pronalazak slavio se kao početak jednog novog doba,dok su novinari naglašavali da će civilizaciju uskoro pokretatineograničena sunčeva energija. Ali ovaj san je imao jednu kvaku, jer je prva solarna ćelija koja je bila u prodaji koštala oko 300 dolara po vatu, što je značilo da bi prema tadašnjoj stopi bilo potrebno više od milion dolara kako bi se kupila dovoljno velika jedinica za napajanje jednog domaćinstva.
 
00:49
Međutim, danas, u mnogim zemljama, solarna energija je najjeftinija energija za proizvodnju, jeftinija i od zamena za fosilna goriva, kao što su ugalj i prirodni gas. Milioni domaćinstava imaju solarne panele na krovovima, gde većina jedinica otplaćuje samu sebe prvih sedam do 12 godina, a kasnije stvara dodatnu uštedu.
 
01:09
Kako je onda solarna energija postala tako pristupačna?
 
01:14
Do prekretnice u ceni solarne energije došlo je u nemačkom parlamentu, kada je 2000. godine Herman Šir predstavio Zakon o obnovljivim izvorima energije. Ovim zakonom predstavljena je vizija budućnosti ove zemlje u energiji sunca i vetra. Podstakao je građane da lično investiraju u krovne solarne panele tako što je vlasnicima domaćinstava garantovao isplatu za obnovljivu energijukoju su stvorili i prodali elektromreži. Stopa plaćanja ove struje bila je visoko subvencionisana, i u nekim trenucima je bila četiri puta viša od tržišne cene. Nekoliko drugih zemalja sledilo je primer Nemačke,sproveli su slične politike i uveli podsticaje kako bi pospešili korišćenje solarne energije u svojim zemljama.
 
01:58
Ovo je dovelo do nezapamćene potražnje za solarnim panelima širom sveta. Proizvođači su uspeli da povećaju proizvodnju i uvedu novine koje bi smanjile troškove. Kao rezultat toga, cene solarnih panela su se smanjile dok je efikasnost rasla. Danas, jedna krovna solarna jedinica površine 46 m² je često dovoljna da u potpunosti napaja jedno domaćinstvo, i ova stambena jedinica više ne košta milione— u SAD-u, 2022. godine, prosečna potrošačka cena krovne solarne jedinice iznosila je oko 17 000 do 23 000 dolara. Ove cene su pale i preko 60% samo između 2010. i 2020. godine.
 
02:40
Dakle, koliko novca možete uštedeti prelaskom na solarnu energiju?
 
02:45
Vlasnici domaćinstava u SAD-u uštede oko 1500 dolara godišnje na račune za struju, to je jednako neto uštedi 10 000 do 30 000 dolara tokom veka trajanja jedinice. Međumesečne uštede uglavnom variraju u odnosu na količinu direktne sunčeve svetlosti koju panel primi, vremenske prilike, kao i cenu električne energije u mestu stanovanja.
 
03:08
Međutim, ne može svako da pređe na solarnu energiju. Prebacivanje na solarnu energije može biti teško za podstanare, a u mnogim zemljama više od 25% odraslih ne poseduje svoj dom. A čak i ako posedujete, vaš krov mora da ispunjava određene kriterijume za orijentaciju i nagib krova kako bi se investiranje u solarnu energiju isplatilo.
 
03:27
I iako se jedinice uglavnom isplate kroz smanjenje kasnijih energetskih troškova, prvobitna cena za kupovinu i instalaciju solarnih panela može biti visoka. Međutim, nekoliko preduzeća je usvojilo modele solarnog lizinga, gde oni finansiraju troškove materijala, instalacije i održavanja krovnih sistema. Vlasnici domaćinstava potom tu električnu energiju kupuju po fiksnim cenama koje su uglavnom niže nego kod lokalnog komunalnog preduzeća.
 
03:53
Ipak, mnogi rade na tome da nađu rešenje za celu zajednicu, što bi omogućilo da čitavo susedstvo profitira od solarne energije. U Evropi se nalazi više od 7000 komšijskih udruženja za obnovljive izvore energije, u kojima lokalni članovi zajedno ulažu u vetrogeneratore i solarne panele za napajanje elektromreže. Godine 2005, u nemačkom gradu Volfhagenu, stvorena je zadruga od 800 članova, koji su zajedno investirali 2,84 miliona dolara kako bi otkupili 25% lokalnog energetskog preduzeća i proširili njegov program obnovljivih izvora energije. Danas, te vetroturbine i paneli stvaraju dovoljno energije za potrebe celog grada, a i više od toga.Višak energije prodaje se susednim gradovima, a dobit se ponovo investira u zajednicu.
 
04:42
Za mnoge, solarna energija ne znači samo uštedu. Domaćinstva koja se napajaju preko nje otpornija su na klimatske uslove jer se mogu zaštititi od prekida na elektromreži i pada napona. A da ne pominjemo ključnu ulogu solarne energije u dekarbonizaciji elektromreže. Zajedno sa vetroparkovima i solarnim elektranama većeg obima, krovne solarne jedinice pomažu nam da se manje oslanjamo na fosilna goriva i utiru put ka čistijoj i pouzdanijoj energetskoj budućnosti.
 
 
 
 

Komentari

0
Ljubomir
3 years ago
-
- Pa još pre oko 30 godina pojavila se ideja o sunčevom jedru ili više njih koja bi sa orbite odbijala sunčevu svetlost na onu stranu Zemlje na kojoj je noć. Ja sam se odmah setio te ideje. Takva jedra bi trebala da budu dimenzija bar 1 km x 1 km, bila bi zakrivljena i poput satelitske antene usmeravala sunčevu svetlost ka solarnim elektranama. Na taj način bi imali neprekidno napajanje sunčevom energijom i noću. Koliko se sećam, pre oko 20 godina Rusi su isprobali takvo jedro od samo 5 x 5 metara koje kratko kružilo oko Zemlje. Nedostatak je što takva jedra ipak mogu da dezorijentišu životinje, ptice i mnoge ljude u toku noći, i da smetaju astronomima. Tako da su možda bolji dalekovodi između kontinenata. (Daleki vod - daleko bilo, ko zna kada... Slažemo se k'o rogovi u vreći.)
-
Like Like Citat
0
Драган Танаскоски
3 years ago
U vezi gornjeg YT. Teoretsko rešenje za 'duck curve' problem, koji se satoji u tome da nema dovoljno zahteva za angažovanje centrala kada je sunce u zenitu, je u tome što je planeta okrugla. Tako da na nekim njenim drugim delovima koji nisu osunčani bilo zbog oblaka, noći, postoje zahtev za povećanom proizvodnjom. Prаktično rešenje zahteva izgradnje međukontinentalnih dovoljno snažnih dalekovoda. Otežavajuća okolnost je rascepkanost planete na političko ekonomski suporstavljene države.
Like Like Citat
0
Duca
3 years ago
Dodajmo da "isplativost" zavisi od odnosa cene struje koju plaćamo i cene struje koju nam obračunavaju kada je šaljemo u mrežu (sistem u kome sami koristimo struju koju proizvodimo je izuzetno skup zbog potrebe akomulacije proizvedene struje i balansiranja potrošnje pa ga ovde ne treba uzimati u obzir). A cene zavise od toga kako ih država ili distributer odrede i time cela računica može "pasti u vodu". Tehnički gledano je egzaktno, ali kao što znamo to može, ali ne mora da se na taj način sprovede u praksi.
Like Like Citat
0
marino1
3 years ago
ovo mi je omiljena tema...
ukratko..
u lab uvjetima fotonaponska jedinica trazi 3-5 godina eksploatacije da bi "vratila" energiju koja je utrosena za njenu proizvodnju....u istim uvjetima treba 4-6 godina rada da bi "vratila"(proizvela) energiju koja je potrebna za zbrinjavanje fotonaponske jedinice na kraju zivotnog puta ..cca 5-7 godina rada potrebno je da se isplati takva jedinica u radu....u realnosti se te godine dupliraju (osuncanost, pozicioniranje, prljavstina, prozirnost atmosfere, gubici u distribuciji i pretvorbi...radni vijek foronaponske jedinice se racuna na prosjecno 25godina....itd, itd....
pri tome u cijelosti zanemarujemo rudarenje, procese proizvodnje, otrovne tvari u cijelom procesu i proizvodu...
naoko besplatno, u stvarnosti nema racunice
Like Like Citat
0
Ljubomir
3 years ago
-
- Tja... Generalno, to je dobra ideja, ma savršena, ali nije uvek izvodljiva i svuda se umešaju krupni igrači.
-
- Čuo sam iskustva od vlasnika kuća u SAD i Kanadi. Da, ta investicija je oko 20-30 hiljada dolara (i to samo ako imate pogodan krov) i (za sada) nema garancije da će se isplatiti. Zimi ne dobijate dovoljno energije pomoću solarnih panela. A leti dobijate struju preko dana kada vama ne treba, a ne uveče kada vam treba. Vaš višak struje preko dana elektro-distribucija neće da primi jer već ima previše struje i nemata kome da je prodate.
-
- A u mnogim državama elektro-distribucija ima toliko jak monopol da vi, iako dobijate većinu struje pomoću solarnih panela, morate da plaćate neku mesečnu svotu distribuciji koja je skoro ista kao i da vučete njihovu struju. Samo neke države u SAD dozvoljavaju da imate svoju mrežu nezavisno od njih i ne traže danak. Zato, zbog oba razloga, mnogi vlasnici solarnih panela se žale da su prevareni, "navučeni" na novi trik.
-
- Poznajem električara u Misisagi koji je na krovu njegove šupe postavio solarne panele od 400 vati i kada ima sunca to mu je dovoljno za alate sa motorom, bušilicu i da zagreje vodu. On ima taj svoj mali sistem u dvorištu, nezavisno od distribucije. Kaže da mu to odgovara i planira da postavi još 400 vati.
-
- Mislim ja na solarne panele već godinama. Evo nekog objašnjenja:

The 'duck curve' is solar energy's greatest challenge

https://www.youtube.com/watch?v=YYLzss58CLs

-
Like Like Citat

Dodaj komentar

Pošalji