|
Da li se solarni paneli isplate? - Šenon Odel
Uključite / isključite prevod dole desno: |
|
|
|
Transkript
energija
Ivana Šimšić, Translator
Milenka Okuka, Reviewer
00:07
00:49
01:09
01:14
01:58
02:40
02:45
03:08
03:27
03:53
04:42







KOJI TELESKOP DA KUPIM?






Komentari
- Pa još pre oko 30 godina pojavila se ideja o sunčevom jedru ili više njih koja bi sa orbite odbijala sunčevu svetlost na onu stranu Zemlje na kojoj je noć. Ja sam se odmah setio te ideje. Takva jedra bi trebala da budu dimenzija bar 1 km x 1 km, bila bi zakrivljena i poput satelitske antene usmeravala sunčevu svetlost ka solarnim elektranama. Na taj način bi imali neprekidno napajanje sunčevom energijom i noću. Koliko se sećam, pre oko 20 godina Rusi su isprobali takvo jedro od samo 5 x 5 metara koje kratko kružilo oko Zemlje. Nedostatak je što takva jedra ipak mogu da dezorijentišu životinje, ptice i mnoge ljude u toku noći, i da smetaju astronomima. Tako da su možda bolji dalekovodi između kontinenata. (Daleki vod - daleko bilo, ko zna kada... Slažemo se k'o rogovi u vreći.)
-
ukratko..
u lab uvjetima fotonaponska jedinica trazi 3-5 godina eksploatacije da bi "vratila" energiju koja je utrosena za njenu proizvodnju....u istim uvjetima treba 4-6 godina rada da bi "vratila"(proizvela) energiju koja je potrebna za zbrinjavanje fotonaponske jedinice na kraju zivotnog puta ..cca 5-7 godina rada potrebno je da se isplati takva jedinica u radu....u realnosti se te godine dupliraju (osuncanost, pozicioniranje, prljavstina, prozirnost atmosfere, gubici u distribuciji i pretvorbi...radni vijek foronaponske jedinice se racuna na prosjecno 25godina....itd, itd....
pri tome u cijelosti zanemarujemo rudarenje, procese proizvodnje, otrovne tvari u cijelom procesu i proizvodu...
naoko besplatno, u stvarnosti nema racunice
- Tja... Generalno, to je dobra ideja, ma savršena, ali nije uvek izvodljiva i svuda se umešaju krupni igrači.
-
- Čuo sam iskustva od vlasnika kuća u SAD i Kanadi. Da, ta investicija je oko 20-30 hiljada dolara (i to samo ako imate pogodan krov) i (za sada) nema garancije da će se isplatiti. Zimi ne dobijate dovoljno energije pomoću solarnih panela. A leti dobijate struju preko dana kada vama ne treba, a ne uveče kada vam treba. Vaš višak struje preko dana elektro-distribucija neće da primi jer već ima previše struje i nemata kome da je prodate.
-
- A u mnogim državama elektro-distribucija ima toliko jak monopol da vi, iako dobijate većinu struje pomoću solarnih panela, morate da plaćate neku mesečnu svotu distribuciji koja je skoro ista kao i da vučete njihovu struju. Samo neke države u SAD dozvoljavaju da imate svoju mrežu nezavisno od njih i ne traže danak. Zato, zbog oba razloga, mnogi vlasnici solarnih panela se žale da su prevareni, "navučeni" na novi trik.
-
- Poznajem električara u Misisagi koji je na krovu njegove šupe postavio solarne panele od 400 vati i kada ima sunca to mu je dovoljno za alate sa motorom, bušilicu i da zagreje vodu. On ima taj svoj mali sistem u dvorištu, nezavisno od distribucije. Kaže da mu to odgovara i planira da postavi još 400 vati.
-
- Mislim ja na solarne panele već godinama. Evo nekog objašnjenja:
The 'duck curve' is solar energy's greatest challenge
https://www.youtube.com/watch?v=YYLzss58CLs
-