Koja kugla će pre stiči do cilja?
Who Reaches the Goal First? Physics of Motion on an Inclined Plane | C4D4U
 
„Koja kugla pre stiže do cilja? Pustimo dve kugle različitog prečnika, ali iste gustine, da se kotrljaju niz kosu ravan. Kako veličina i moment inercije kugle utiču na njenu brzinu kotrljanja?

KojaKugla 1

KojaKugla 2

KojaKugla 3 

 

 
 
 
 

Komentari

1
Ego
1 year ago
Galilej je bacio pero i kamen s Krivog tornja u Pizi, pali su istovremeno.Naravno, pre toga, bacio je dve olovne kugle različite mase i veličine.  Kad sam video ovaj članak, samo sam se nasmejao. Nisam očekivao, da bi se neko mogao upecati .
Like Like Citat
0
Драган Танаскоски
1 year ago
Ljubo, potrebno je odgovarajuće obrazovanje za razumevanje kinematike i dinamike. Posle Galiljena i Njutna više nema tajni kada je u pitanju kretanje tela pod dejstvom gravitacije. U 1. pasusu govoriš o pogonu otpozadi. Pre toga treba poznavati mehaniku fluda (i vazduh je fluid), postojanje laminntnog i turbolentnog strujanja i kako ono utiče na kretanje tela. 2. pasus je promašaj, jer je zamena teza, kugle se kotrljaju niz kosu površinu, ne klize kao kvadri. 3. pasus je nerazumevanje odnosa sile graviitacije i inercije. Vratite se Galileovom eksperimentu koji pokazuje da masivnije telo ne pada (ili se kotrlja nizbrdo) brže od tela manje mase. Zato sam u prethodnom komentaru naveo poslednji pasus, očekivao sam da će se javiti neko kome nije baš jasno šta nam Galileov eksperiment govori. Za utehu, takvo razmišljanje  je usaglašeno sa Aristotelovim mišljenjem da teža tela padaju brže.
Like Like Citat
0
Ljubo
1 year ago
Otpor vazduha u ovom slučaju nema gotovo nikakav uticaj: u fizici je poznato da on zavisi od oblika tijela i brzine. Kugla veće veličine imaće više otpora sprijeda, ali i više "pogona" od vazduha koji je prošao iza.

Trenje takođe nema bitniji uticaj: u bilo kom boljem školskom udžbeniku fino piše da ono ne zavisi od veličine dodirne površine. Ovo možete provjeriti i sami. Uzmite tri identična kvadra, okrenite ih na različite osnove i postavite na ravnu ploču. Polako podižite jedan kraj te ploče dok se kvadri ne počnu pokretati - sva tri krenuće praktično istovremeno.

Tačan odgovor za kugle iz pomenutog videa je u tome da se veći dio kinetičke energije velike kugle troši na savlađivanje inercije pri rotaciji. Jednostavnim računom može se pokazati da je moment inercije istorodnih kugli, od kojih je jedna 8 puta veće mase od druge, 4 puta veći za prvu kuglu.
Like Like Citat
1
Драган Танаскоски
1 year ago
@Mladen. Nebitno, polaze od iste startne ravni. Cilj im je zajednička ciljna ravan. 
Manja stiže pre jer je manje usporava otpor vazduha.
U vakuumu i na idelanoj podlozi, stigle bi izjednačeno.

Ali ovo nije pravo pravo pitanje. Pravo pitanje je dve kugle iste veličine, iste površinske obrade, ali različitih težina (npr jedna od aluminijuma druga od gvožđa). Koja će prva stići do dole?

To je pre više vekova rešio Galilje. Istovremno će stići. Znači težina ne utiče. Jer koliko god veća inercija na većem telu toliko je veća i sila gravitacije na to telo.
Like Like Citat
0
Mladen
1 year ago
Centar mase manje kugle na startnoj poziciji je bliži cilju od centra mase velike kugle.

U eksperiment je trebalo uključiti i zamenu mesta kuglama.
Like Like Citat

Dodaj komentar

Pošalji