Duco, ovo sad liči na tipičnu teorije zavere: Jeste da nemam dokaza za ovo što tvrdim, ali to je tako, oni su pogrešili :)
Koliko se sećam još uvek ne znamo tačno kako je glasilo pitanje i ne znamo koja AI je dala odgovor i koja verzija. Ne vidm ni razlog i rezon da bi neko krio ko je bacio bompu na Japan. Uostlom, o tome je snimljieno više stotina filmova i napisano na hiljlade knjiga i članaka itd. itd. I to svaki klinac u Japanu zna.
Ovo što sam ja napisao može svako da proveri sam, na svom računaru.
@Zorkić:" Duco, evo pitao sam to što si napisao: "da li je tačno da se japanska premijerka u poseti SAD poklonila grobu pilota koji je bacio nuklearnu bombu na Nagasaki" i dobio odgovor:
Ne — to nije tačno. To je primer viralne dezinformacije koja se proširila društvenim mrežama."
Slažem se, ali to je kpar dana pošto sam ga ja uhvatio u laži, očito je imao "konsultacije" kako da izbegne to što mu se desilo sa mnom. Razgovor sam sačuvao, pa evo kako je krenuo:
Postoji nekoliko krupnih razloga zašto je ova informacija zapravo dezinformacija koja se povremeno širi društvenim mrežama: 1. Japan trenutno nema premijerku Japan nikada u svojoj istoriji nije imao ženu na mestu premijera. Trenutni premijer Japana (u 2026. godini) je Shigeru Ishiba (koji je stupio na dužnost krajem 2024. godine). Pre njega je bio Fumio Kishida. Dakle, sama postavka o "japanskoj premijerki" ukazuje na to da je vest izmišljena."
Šta reći osim bruka za AI, jer je gospođa u tom trenutku premijer sa 5 meseci na tom mestu, to teško može biti greška, ali može "greška".
@Duca i ostali. Kada korsitite AI, nikada ga ne koristiti u Fast režimu, uvek koristite najnaprednji režim koji vam je dostupan. To vam je kao da imate nekoga sa površnim znanjem i nekoga sa dubljim znanjem. Brizina nije razlog da se obraćate onome sa površnim znanjem i proglašavate da vas AI laže. Lažete sami sebe.
Evo pitanja i odogova (Chat-gpt): Koliko mladih Japanaca zna ko je bacio atomsku bombu na Nagasaki? Kratak odgovor: ne postoji precizan procenat koliko mladih Japanaca zna ko je bacio atomsku bombu na Nagasaki, ali dostupni podaci i istraživanja ukazuju na primetan pad znanja i razumevanja kod mlađih generacija.
Šta se zapravo zna iz istraživanja • U Japanu postoji zabrinutost da se sećanje na bombardovanja “gubi među mladima” kako umiru preživeli (hibakuša).  • Preživeli i organizacije stalno naglašavaju potrebu da se istorija prenosi jer mlađi nemaju isto znanje niti emocionalnu povezanost kao starije generacije. 
Konkretno pitanje: da li znaju „ko je bacio bombu“? • U japanskom obrazovanju se uči da su Sjedinjene Američke Države bacile atomske bombe (Hirošima 6. avgusta, Nagasaki 9. avgusta 1945). • Međutim, istraživanja i komentari nastavnika pokazuju da: • mnogi mladi znaju da je bila atomska bomba, • ali slabije znaju detalje (npr. ime aviona, pilota, politički kontekst) • a deo njih čak ima nejasnu predstavu o tome ko je tačno odgovoran (više se fokusira na tragediju nego na počinioca).
Zašto dolazi do tog „zaborava“ 1. Obrazovni pristup u Japanu Fokus je često na patnji žrtava i miru, a manje na „ko je to uradio“. 2. Prolazak vremena (80 godina) Direktna svedočenja nestaju. 3. Globalizacija i promena interesovanja mladih Manje interesovanja za istoriju Drugog svetskog rata.
Zaključak • Većina mladih Japanaca će znati osnovnu činjenicu da je bombu bacila SAD, • ali detaljno znanje i jasno razumevanje opada u mlađim generacijama. • Zato se u Japanu stalno govori o „krizi sećanja“ i potrebi edukacije.
Ne znam, u Japanu se digla graja oko njenog poteza, od toga je sve počelo (Asahi Shimbun). Sada je verovatno sve teže saznati istinu, jer ako je nezgodna, obično se sakriva lažima. Ovo ne menja istinu da me je AI prvo pokušao slagati da Japan nema ženu premijera, a zatim petomesečnim neažuriranjem. Ne kažem da je istina da se poklonila, već da ne znam kojem bi izvoru podataka se sada moglo verovati. Uz to je i podatak da više mladih japanaca veruje u to da je bombu bacio SSSR, potvrđen od AI uz izvesno umanjenje procenta, što pokazuje koliko se decenijama "radi" na tome. Pošto je postavljeno pitanje (Tanaskoski), radi se o Gemini AI.
Evo primera kako možeš da sludiš ChatGPT, koji inače ne koristim.
Ja: Treba da idem da operam auto. Perionica je samo na 3 minuta hoda kroz park. Možda ima smisla da odem peške?
ChatGPT: Ako je stvarno samo 3 minuta hoda – realno, peške je najbolja opcija 🙂
Evo kako da razmisliš:
Vreme: 3 min peške = praktično ništa. Dok upališ auto, izađeš, parkiraš… već si mogao da stigneš. Logika perionice: ideš da pereš auto – nema mnogo smisla da ga prljaš dodatno kratkom vožnjom kroz park/prilaz. Praktičnost: ako nosiš nešto teško (kofe, sredstva, usisivač), onda auto ima smisla. Ako ne – peške je jednostavnije. Mini bonus: malo kretanja + svež vazduh.
Jedini razlog da ideš kolima je ako:
nosiš opremu ili je baš loše vreme
U svim ostalim slučajevima – idi peške i ne razmišljaj 👍
Evo šta kaže Gemini Pro, Thinking režim: Šetnja kroz park uvek zvuči kao odlična ideja za osveženje, ali postoji jedan mali "tehnički" problem: teško ćeš oprati auto ako on ostane ispred zgrade dok ti pešačiš.
Osim ako tvoj auto nema noge ili planiraš da ga nosiš u džepu, ipak ćeš morati da sedneš u njega i tih par minuta vožnje žrtvuješ zarad čiste karoserije.
Da li si možda planirao da prvo odeš peške samo da prosetaš i proveriš kolika je gužva pre nego što upališ motor?
Znači nisu svi AI isti, niti su svi njihovi režimi rada isti. Ponavljam, to nije Gugl, sedi i kucaj nego moraš da znaš šta hoćeš i kako to da postigneš.
Duco, evo pitao sam to što si napisao: "da li je tačno da se japanska premijerka u poseti SAD poklonila grobu pilota koji je bacio nuklearnu bombu na Nagasaki" i dobio odgovor:
Ne — to nije tačno. To je primer viralne dezinformacije koja se proširila društvenim mrežama.
✔️ Šta se stvarno dogodilo: Tokom zvanične posete SAD, japanska premijerka (u viralnim objavama pominje se Sanae Takaichi) položila je venac na Grob neznanog vojnika na Arlington National Cemetery. To je standardni diplomatski čin koji rade mnogi svetski lideri. 
❌ Šta NIJE tačno: Tvrdnja da je odala počast pilotu koji je bacio atomsku bombu na Nagasaki (Charles Sweeney) je netačna. • Njegov grob se uopšte ne nalazi u Arlingtonu.  • Nema nikakvog dokaza da je posetila ili odala počast njemu. 
📌 Zaključak: Radi se o pogrešnoj interpretaciji (ili namernom spinovanju) jednog uobičajenog protokolarnog događaja. Premijerka je odala počast svim poginulim vojnicima, a ne konkretnom pilotu niti događaju iz Drugog svetskog rata.
Pa već sada imamo problem da masovan broj ljudi živi u mehuru samo onih informacija kojima veruju i koje ih zanimaju, u mehuru informacija koje se podudaraju sa njihovim stavovima i mišljenjima. Što nikako ne moraju biti istinite i potpune informacije. Čak i kada neka informacija jeste istinita, uglavnom može prepričana/prežvakana/interpretirana onako kako odgovara određenim grupama za konzumaciju.
Kakvo god mišljenje o čemu god da imate, vi odete na internet i bez problema nađete da eto jeste u pravu. Čak lako nađete i da oni drugi nisu u pravu. Ljudi više ne traže informacije i znanje, traže potvrdu onog što već imaju u glavi. I to lako i bez problema nalaze.
Bez problema oni nalaze grupe istomišljenika o bilo čemu, čime se stiče lažni utisak o ispravnosti stava i mišljenja, bilo kojeg i bilo kakvog.
Šta mislite, otkud ravozemljašima, fake-moon-landerima ili antivakserima informacije o njihovim teorijama?!? Otkud ljubitelji Putina/Trumpa, ili simpatizera Severne Koreje?!? Pa iz grupa kojima oni veruju.
Još ko je po prirodi oportunista, eto nam informacionog haosa.
Ovo je gigantski problem današnjeg informacionog društva kojem generalno nema rešenja sem neka kontrole informacija, ali kontrola informacija nas očas posla dovede u Severnu Koreju ili Informer...
@Duca. Komentar je nepotpun. Nisi naveo o kom AI se radi. Ima ih stotinu danas i treba ih znati koristiti i truditi se dobiti maksimum iz njih. A može se mnogo dobiti, a ne baviti se lovom da pogreše. AI nije čarobna lampa.
Velika većina AI je prvenstvno namenjena za logička zaključivanja, programiranje, rešavanje raznih problema, a najmanje kao izvor činjenica. Npr koje godine se desilo to i to. Ili koje ovaj ili onaj. Za nalaženje činjenica Gugl je i dalje broj 1 ali uz obaveznu potvrdu i linik izvora činjenice. Zapravo od Gugla je bolju perplexity.com, tako da je Gugl morao da odgovori sa svojim AI režimom, ali mislim da je i dalje perplexity bolji. Oba navode izvore.
Evo šta kaže perlpelexity na pitanje: Da li je japanska premijerka u poseti SAD poklonila grobu pilota koji je bacio nuklearnu bombu na Nagasaki?
Odgovor: Ne, ta tvrdnja je netačna – radi se o dezinformaciji koja kruži društvenim mrežama.
Šta se zaista dogodilo Japanska premijerka Sanae Takaichi je tokom posete SAD u martu 2026. položila venac na Grobu neznanog vojnika na groblju Arlington, što je uobičajena protokolarna gesta stranih državnika.
Pilot koji je bacio atomsku bombu na Nagasaki, Charles Sweeney, sahranjen je na groblju u saveznoj državi Masačusets, a ne na Arlingtonu.
U njenom zvaničnom rasporedu nema nikakvog puta u Masačusets niti posete njegovom grobu tokom ove posete SAD.
O dezinformaciji Na internetu su se pojavile objave i video-snimci sa pogrešnim opisom da ona polaže venac baš na grob tog pilota.
Činjenica-proveritelji iz Japana i drugih zemalja jasno navode da snimak prikazuje standardnu ceremoniju na Grobu neznanog vojnika, a ne posetu grobu pilota bombardera Nagasakija.
Pri tome svaka rečenica na kraju ima izvora odakle je preuzet materijal za formiranje te rečenice. Linkovi se kopiranjem nisu preneli ovde, ali lako možete probati sami i proveriti.
Korišćenje AI-ja nije samo sedi i kucaj. Gugl nas je kroz dve decenije uterao u taj režim. Za eduakaciju preporučujem knjigu Veštačka inteligencija, osnove i uvod u rad (https://www.mikroknjiga.rs/vestacka-inteligancija/55215) i sajt: aizona.rs (https://aizona.rs)
Komentari
Koliko se sećam još uvek ne znamo tačno kako je glasilo pitanje i ne znamo koja AI je dala odgovor i koja verzija. Ne vidm ni razlog i rezon da bi neko krio ko je bacio bompu na Japan. Uostlom, o tome je snimljieno više stotina filmova i napisano na hiljlade knjiga i članaka itd. itd. I to svaki klinac u Japanu zna.
Ovo što sam ja napisao može svako da proveri sam, na svom računaru.
Ne — to nije tačno. To je primer viralne dezinformacije koja se proširila društvenim mrežama."
Slažem se, ali to je kpar dana pošto sam ga ja uhvatio u laži, očito je imao "konsultacije" kako da izbegne to što mu se desilo sa mnom. Razgovor sam sačuvao, pa evo kako je krenuo:
Postoji nekoliko krupnih razloga zašto je ova informacija zapravo dezinformacija koja se povremeno širi društvenim mrežama:
1. Japan trenutno nema premijerku
Japan nikada u svojoj istoriji nije imao ženu na mestu premijera. Trenutni premijer Japana (u 2026. godini) je Shigeru Ishiba (koji je stupio na dužnost krajem 2024. godine). Pre njega je bio Fumio Kishida. Dakle, sama postavka o "japanskoj premijerki" ukazuje na to da je vest izmišljena."
Šta reći osim bruka za AI, jer je gospođa u tom trenutku premijer sa 5 meseci na tom mestu, to teško može biti greška, ali može "greška".
Kratak odgovor: ne postoji precizan procenat koliko mladih Japanaca zna ko je bacio atomsku bombu na Nagasaki, ali dostupni podaci i istraživanja ukazuju na primetan pad znanja i razumevanja kod mlađih generacija.
Šta se zapravo zna iz istraživanja
• U Japanu postoji zabrinutost da se sećanje na bombardovanja “gubi među mladima” kako umiru preživeli (hibakuša). 
• Preživeli i organizacije stalno naglašavaju potrebu da se istorija prenosi jer mlađi nemaju isto znanje niti emocionalnu povezanost kao starije generacije. 
Konkretno pitanje: da li znaju „ko je bacio bombu“?
• U japanskom obrazovanju se uči da su Sjedinjene Američke Države bacile atomske bombe (Hirošima 6. avgusta, Nagasaki 9. avgusta 1945).
• Međutim, istraživanja i komentari nastavnika pokazuju da:
• mnogi mladi znaju da je bila atomska bomba,
• ali slabije znaju detalje (npr. ime aviona, pilota, politički kontekst)
• a deo njih čak ima nejasnu predstavu o tome ko je tačno odgovoran (više se fokusira na tragediju nego na počinioca).
Zašto dolazi do tog „zaborava“
1. Obrazovni pristup u Japanu
Fokus je često na patnji žrtava i miru, a manje na „ko je to uradio“.
2. Prolazak vremena (80 godina)
Direktna svedočenja nestaju.
3. Globalizacija i promena interesovanja mladih
Manje interesovanja za istoriju Drugog svetskog rata.
Zaključak
• Većina mladih Japanaca će znati osnovnu činjenicu da je bombu bacila SAD,
• ali detaljno znanje i jasno razumevanje opada u mlađim generacijama.
• Zato se u Japanu stalno govori o „krizi sećanja“ i potrebi edukacije.
Ja: Treba da idem da operam auto. Perionica je samo na 3 minuta hoda kroz park. Možda ima smisla da odem peške?
ChatGPT:
Ako je stvarno samo 3 minuta hoda – realno, peške je najbolja opcija 🙂
Evo kako da razmisliš:
Vreme: 3 min peške = praktično ništa. Dok upališ auto, izađeš, parkiraš… već si mogao da stigneš.
Logika perionice: ideš da pereš auto – nema mnogo smisla da ga prljaš dodatno kratkom vožnjom kroz park/prilaz.
Praktičnost: ako nosiš nešto teško (kofe, sredstva, usisivač), onda auto ima smisla. Ako ne – peške je jednostavnije.
Mini bonus: malo kretanja + svež vazduh.
Jedini razlog da ideš kolima je ako:
nosiš opremu
ili je baš loše vreme
U svim ostalim slučajevima – idi peške i ne razmišljaj 👍
Evo šta kaže Gemini Pro, Thinking režim:
Šetnja kroz park uvek zvuči kao odlična ideja za osveženje, ali postoji jedan mali "tehnički" problem: teško ćeš oprati auto ako on ostane ispred zgrade dok ti pešačiš.
Osim ako tvoj auto nema noge ili planiraš da ga nosiš u džepu, ipak ćeš morati da sedneš u njega i tih par minuta vožnje žrtvuješ zarad čiste karoserije.
Da li si možda planirao da prvo odeš peške samo da prosetaš i proveriš kolika je gužva pre nego što upališ motor?
Znači nisu svi AI isti, niti su svi njihovi režimi rada isti. Ponavljam, to nije Gugl, sedi i kucaj nego moraš da znaš šta hoćeš i kako to da postigneš.
Ne — to nije tačno. To je primer viralne dezinformacije koja se proširila društvenim mrežama.
✔️ Šta se stvarno dogodilo:
Tokom zvanične posete SAD, japanska premijerka (u viralnim objavama pominje se Sanae Takaichi) položila je venac na Grob neznanog vojnika na Arlington National Cemetery. To je standardni diplomatski čin koji rade mnogi svetski lideri. 
❌ Šta NIJE tačno:
Tvrdnja da je odala počast pilotu koji je bacio atomsku bombu na Nagasaki (Charles Sweeney) je netačna.
• Njegov grob se uopšte ne nalazi u Arlingtonu. 
• Nema nikakvog dokaza da je posetila ili odala počast njemu. 
📌 Zaključak:
Radi se o pogrešnoj interpretaciji (ili namernom spinovanju) jednog uobičajenog protokolarnog događaja. Premijerka je odala počast svim poginulim vojnicima, a ne konkretnom pilotu niti događaju iz Drugog svetskog rata.
Pa već sada imamo problem da masovan broj ljudi živi u mehuru samo onih informacija kojima veruju i koje ih zanimaju, u mehuru informacija koje se podudaraju sa njihovim stavovima i mišljenjima. Što nikako ne moraju biti istinite i potpune informacije. Čak i kada neka informacija jeste istinita, uglavnom može prepričana/prežvakana/interpretirana onako kako odgovara određenim grupama za konzumaciju.
Kakvo god mišljenje o čemu god da imate, vi odete na internet i bez problema nađete da eto jeste u pravu. Čak lako nađete i da oni drugi nisu u pravu. Ljudi više ne traže informacije i znanje, traže potvrdu onog što već imaju u glavi. I to lako i bez problema nalaze.
Bez problema oni nalaze grupe istomišljenika o bilo čemu, čime se stiče lažni utisak o ispravnosti stava i mišljenja, bilo kojeg i bilo kakvog.
Šta mislite, otkud ravozemljašima, fake-moon-landerima ili antivakserima informacije o njihovim teorijama?!? Otkud ljubitelji Putina/Trumpa, ili simpatizera Severne Koreje?!? Pa iz grupa kojima oni veruju.
Još ko je po prirodi oportunista, eto nam informacionog haosa.
Ovo je gigantski problem današnjeg informacionog društva kojem generalno nema rešenja sem neka kontrole informacija, ali kontrola informacija nas očas posla dovede u Severnu Koreju ili Informer...
Velika većina AI je prvenstvno namenjena za logička zaključivanja, programiranje, rešavanje raznih problema, a najmanje kao izvor činjenica. Npr koje godine se desilo to i to. Ili koje ovaj ili onaj. Za nalaženje činjenica Gugl je i dalje broj 1 ali uz obaveznu potvrdu i linik izvora činjenice. Zapravo od Gugla je bolju perplexity.com, tako da je Gugl morao da odgovori sa svojim AI režimom, ali mislim da je i dalje perplexity bolji. Oba navode izvore.
Evo šta kaže perlpelexity na pitanje: Da li je japanska premijerka u poseti SAD poklonila grobu pilota koji je bacio nuklearnu bombu na Nagasaki?
Odgovor:
Ne, ta tvrdnja je netačna – radi se o dezinformaciji koja kruži društvenim mrežama.
Šta se zaista dogodilo
Japanska premijerka Sanae Takaichi je tokom posete SAD u martu 2026. položila venac na Grobu neznanog vojnika na groblju Arlington, što je uobičajena protokolarna gesta stranih državnika.
Pilot koji je bacio atomsku bombu na Nagasaki, Charles Sweeney, sahranjen je na groblju u saveznoj državi Masačusets, a ne na Arlingtonu.
U njenom zvaničnom rasporedu nema nikakvog puta u Masačusets niti posete njegovom grobu tokom ove posete SAD.
O dezinformaciji
Na internetu su se pojavile objave i video-snimci sa pogrešnim opisom da ona polaže venac baš na grob tog pilota.
Činjenica-proveritelji iz Japana i drugih zemalja jasno navode da snimak prikazuje standardnu ceremoniju na Grobu neznanog vojnika, a ne posetu grobu pilota bombardera Nagasakija.
Pri tome svaka rečenica na kraju ima izvora odakle je preuzet materijal za formiranje te rečenice. Linkovi se kopiranjem nisu preneli ovde, ali lako možete probati sami i proveriti.
Korišćenje AI-ja nije samo sedi i kucaj. Gugl nas je kroz dve decenije uterao u taj režim. Za eduakaciju preporučujem knjigu Veštačka inteligencija, osnove i uvod u rad (https://www.mikroknjiga.rs/vestacka-inteligancija/55215) i sajt: aizona.rs (https://aizona.rs)