Podatak da pulsar IGR J18245-2452 rotira tolikom brzinom da se okrene 256 puta u sekundi oko sebe, ne moze biti tacan: posto je njegov dijametar kao I kod svih drugih pulsara (svi su pulsari sa dijametrom 20 do 30 km.) proizilazi da je rotaciona brzina njegovog ekvatora (20 do 30 km. x 3,14= 60,28 km. odnosno 90,42 km., dakle obim pulsara na ekvatoru) 15.431,68 km./sec. (60,28 km. x 256 puta u secundi) odnosno 23.147,52 km./sec (90,42 km. x 256 puta u secundi).
Mislim da u matemaci proracuna brzine okretanja ovog pulsara nisu uzeti svi parametri (argumenti, kako se to zove u matemaci): uzet je samo vreme trajanja samog impulsa ali ne I vreme izmedzu dva pulsa.
Prvi otkriven pulsar (Hewish&Bell, 1967), PSR1919+21 salje signal takodze u izuzteno kratkom trajanju od 0,016 secundi. ali svakih 1,337 sekundi sto mu daje vreme rotacije 1,343 secundi a brzinu rotacije na ekvatoru (60,28 km. odnosno 90,42 km. podeljeno sa 1,337) od 45,08 km./sec odnosno 50,58 km./sec. Nesto brzi je pulsar u Raku ali to je i za ocekivati posto je on tek beba- pulsar (nema mu ni 1000 godina zivota pa nije stigao ni da nacne svoju energiju).
Nigde u ovom tekstu nisam mogao da procitam podatak koliki je vremenski razmak izmedzu dva pulsa jer taj podatak i podatak koliko traje sam puls daju vreme okretanja pulsara u jednom krugu rotacije.
Licno mislim da ce se brzinom od 15.431,68 km./sec. odnosno 23.147,52 km./sec. pulsar IGR J18245-2452 jednostavno raspasti pod dejstvom centrifugalne sile.
Molim pisca Miroslava Filipovića za komentar.
Zravo Slavko ti uvek znas iskreno da iznenadis nas na forumu.Prelepe fotke uz dobar opis okruzenja i neba.Svaka cast i skidam kapu.
Pozdrav od Zolike...
Poštovani,
ispravno je apsorpcioni (a ne apsorbcioni).
Inače, članak je dobar i sada ću ga podeliti na fejsbuku na stranicama ADNOS-a i Novosadske Škole Astronomije.
Srdačan pozdrav,
n.š.
Fotografije su lepe , ali meni je najzanimljivije da gledajući dugu tj. njen kraj , vidimo da se ona formirala veoma blizu snimatelju. Ako se ne varam duga je formirana maksimalno 500 metara od posmatrača , s obzirom da se vidi brdo iza duge ( to je druga obala Dunava , Kamenička strana).Dunav je širok malo manje od 400 metara , a snimatelj ne više od 200 metara do Dunava.
Oduvek sam smatrao da se ona formira dosta daleko , ali ovo je veoma zanimljivo. Da ste se potrudili možda ste mogli i da nađete ćup sa zlatom na kraju duge (osim ako je možda na njenom drugom kraju).
Bila sam iznenadjena kao dijete da golim okom vidim sve svjetlucave cestice u zraku, sto nije moguce normalnim okom vidjeti. Bojala sam se toga godinama no to me je uvijek energetsko punilo i smirivalo. Prije nekih 15 g sam otisla ocnom dr na pregled i on je zastao i sumnjivo me poceo gledati? Mislim si , sta mu je? Te mi je objasnio da je moja gradja oka ispunjena sa tisucu svjetlucalih stakalaca koja se krecu velikom brzinom????? Rekao mi je samo kao odgovor FENOMEN. Ups sta sad? Nezna odakle i zasto? Tako gledajuci ovu zvijezdu nesta mi je to sve poznato? Neke te energije, znaci i mi smo poneki stvoreni od sitnih tih energetskih dijelova, cemu to sluzi nemam pojma samo znam da je poznato dr ima da sam hyperaktivan covijek kojemu ne treba puno sna. Imam tri bubrega, nasli su mi i dvije zracne cijevcice u desnom uhu ....to sto smo i cemu to sve treba proci dugo vremena da bi bili svjesni svega
Po ovome sto sam procitao, cini mi se, pulsar je na pola puta do crne rupe.
Ima dovoljnu gravitaciju (ogromnu masu u odnosu na povrsinu) da deformise svjetlost, tj. da fotoni jedva bjeze od nje, a opet manja od crne rupe kojoj ni fotoni ne mogu pobjeci.
samo mi nije jasno kako su dosli do zakljucka o cvrstini povrsine?
Po ovome sto sam procitao, cini mi se, pulsar je na pola puta do crne rupe.
Ima dovoljnu gravitaciju (ogromnu masu u odnosu na povrsinu) da deformise svjetlost, tj. da fotoni jedva bjeze od nje, a opet manja od crne rupe kojoj ni fotoni ne mogu pobjeci.
samo mi nije jasno kako su dosli do zakljucka o cvrstini povrsine?
Moja supruga i ja smo videli meteor ili bolid dok smo se vraćali prema Beogradu obrenovačkim autoputem , ali nam se učinilo da ide iz pravca Obrenovca ka Kalemegdanu, baš kako vodi autoput. Bio je jako nisko , bezmalo kao avion koji sleće. Bili smo u kolima i nisam čuo nikakvu eksploziju a on je jednostavno nestao na nebu, kao da se samo ugasio.
Pozdrav svima
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
