Gantry 5
  • Astronomski magazin
  • O AM
  • AM časopis
  • Forum
  • Blog AM
  • Stari AM
  • Pristup
  • Kontakt
  • VoBaNISTA
  • ELECTRA

Komentari

  • Najuzbudljivija noć 2026? Pomračenje sunca, kiša meteora Perseidi i parada 6 planeta!
    Milan Milošević Juče
    TEST
     
  • Čitač Juče
    "Kada svetlost neke daleke zvezde prođe blizu Sunca ...
     
  • Леми 2 dana pre
    Navucite zavese na prozore i nemojte izlazliti dok ...
     
  • Balad 4 dana pre
    "Znate li da Ai ne može da zamisli slučajni broj" „Da ...
     
  • Miki 5 dana pre
    Zanimljiv tekst, ali AI tek za sada radi tako kako ...

Univerzum

  • Život
  • Galaksije
  • Sunčev sistem

nauka

  • Nauka
  • Tehnologija
  • Filozofije
  • Konferencije

Astronautika

  • Misije
  • Istorija
  • Događaji
  • Oprema

Revolucija

  • Godišnja doba
  • Kalendar, dani
  • Vreme

Foto...

  • Fotografija

Praksa

  • Astronomski kamp
  • Mesije...
  • Posmatranja

instrumenti

  • Astronomski instrumenti

Razno

  • Istraživanja
  • Vesti
  • Mediji
  • Zabavnik
  • Zagonetni kosmos
  • Relaksacija
  • Biografije
  • Pijaca
  • Inspirisano astronomijom
  • Predavanja
  • SF
  • Društva
  • Knjižara
  • Opservatorije

Nakon 100 godina matematika je rešila zagonetku našeg vida

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: Nauka
Datum kreiranja: 25 Februar 2026

Oko

Boja je toliko elementaran deo našeg postojanja da retko zastanemo da preispitamo njenu prirodu. Ipak, ono što doživljavamo kao jednostavan vizuelni nadražaj, za Ervina Šredingera – jednog od utemeljivača kvantne mehanike – predstavljalo je duboku matematičku zagonetku. Iako ga istorija pamti po čuvenoj mački i talasnoj jednačini, Šredinger je pre tačno jednog veka postavio vizionarske temelje moderne teorije boja. Međutim, njegov model je ostao nedovršen, ostavljajući za sobom matematičke praznine koje su decenijama limitirale našu sposobnost da verno simuliramo ljudski vid.

 

Pročitaj više: Nakon 100 godina matematika je rešila zagonetku našeg vida

„Per Aspera Ad Astra: Budućnost je već tu!“ - prof. dr Miroslav Filipović

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: TV Astronomija
Datum kreiranja: 24 Februar 2026

 PredavanjeMF

Ciklus naučno-popularnih on-line seminara iz fizike čiji je organizator Departman za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, u saradnji sa Departmanom za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu i Astronomskim magazinom.

 

Pročitaj više: „Per Aspera Ad Astra: Budućnost je već tu!“ - prof. dr Miroslav Filipović

Rekonstrukcija zvuka sletanja sonde Huygens na Titan u realnom vremenu na osnovu sirovih podataka

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: TV Astronomija
Datum kreiranja: 24 Februar 2026

r1

U ovom videu rekonstruisao sam audio snimak sletanja sonde Huygens na Titan, koristeći sirove podatke sa instrumenta Huygens Atmospheric Structure Instrument (HASI). Sirovi podaci su beležili akustični spektar koristeći 14 kanala na svakih 2 sekunde, a pomoću njih sam generisao reprezentativan audio snimak u realnom vremenu, koji beleži spust od 60 km do površine, samo sletanje kao I period od 32 minuta mirovanja na površini.

 

Pročitaj više: Rekonstrukcija zvuka sletanja sonde Huygens na Titan u realnom vremenu na osnovu sirovih podataka

Zašto bi vas Mars ubio brže nego što mislite

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: Mars
Datum kreiranja: 23 Februar 2026

NaMarsu

U popularnim ostvarenjima poput filma The Martian ili serije For All Mankind, Mars je prikazan kao surovo, ali savladivo igralište za ljudsku genijalnost. Uz malo inženjerske snalažljivosti i čvrste volje, heroji krote Crvenu planetu baš kao što su istraživači nekada osvajali neistražene delove Zemlje. Holivud nam prodaje viziju Marsa kao "nove granice", sledećeg logičnog koraka za našu vrstu..

 

Pročitaj više: Zašto bi vas Mars ubio brže nego što mislite

Trajnost (perzistentnost) memorije gravitacionih talasa

Detalji
Napisao: Miša Bracić
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 23 Februar 2026

 Trajnost 2

Neutronske zvezde su izuzetno gusti ostaci masivnih zvezda nastali nakon eksplozija supernova. Građene su pretežno od neutrona- subatomskih, električno neutralnih čestica. Kada se dve neutronske zvezde sudare one proizvode snažne gravitacione talase.

 

Pročitaj više: Trajnost (perzistentnost) memorije gravitacionih talasa

Kraj kvantne misterije? Kvantni Darvinizam stvara našu stvarnost

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 23 Februar 2026

KvantnaMisterija

Zamislite svet u kojem jedan elektron može biti na dva mesta istovremeno, prolazeći kroz zidove kao duh. To je bizarna, ali eksperimentalno potvrđena realnost subatomskog nivoa. Međutim, čim skrenete pogled ka svojoj šoljici kafe, ta kvantna magija nestaje. Šoljica je uvek tamo gde ste je ostavili, čvrsta, nepomična i predvidljiva.

 

Pročitaj više: Kraj kvantne misterije? Kvantni Darvinizam stvara našu stvarnost

Kako da dođete do Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu?

Detalji
Napisao: Aleksandar Zorkić
Kategorija: Događaji
Datum kreiranja: 23 Februar 2026

PMF3

Do fakulteta možete doći, peške, biciklom, automobilom i autobusom. Evo karti koje će vam pomoći ako već ne znate i sami da nađete put.

 

Pročitaj više: Kako da dođete do Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu?

Parada planeta 2026

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: Posmatranja
Datum kreiranja: 22 Februar 2026

kej2 panorama

Najteži izazov za astronome amatere biće grupa planeta smeštena nisko na zapadnom horizontu odmah nakon zalaska Sunca. Ovde se nalaze Merkur, Venera i Saturn.

 

Pročitaj više: Parada planeta 2026

Svemirski teleskop James Webb pronalazi jedno rano stapanje pet galaktika

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: Galaksije
Datum kreiranja: 22 Februar 2026

639519754 26976848361904281 8979114971400855648 n.webp

Koristeći NASA-in Svemirski teleskop James Webb, astronomi su uočili dvije rijetke vrste prašine u patuljastoj galaktici Sekstant A, jednoj od kemijski najprimitivnijih galaktika u susjedstvu Mliječnog Puta. To što su pronađene prašine bogate metalnim željezom...

 

Pročitaj više: Svemirski teleskop James Webb pronalazi jedno rano stapanje pet galaktika

Svemir ima problem sa brzinom

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: Događaji
Datum kreiranja: 22 Februar 2026
  • hablova tenzija

BrzinaSvemira

Zamislite da posmatrate istu trku koristeći dva vrhunska hronometra, ali jedan uporno pokazuje da je pobednik postigao rekord, dok drugi tvrdi da je bio sporiji nego prošle godine. U svakodnevnom životu, to bismo pripisali kvaru. Međutim, u razmerama čitavog univerzuma, ovakvo neslaganje definiše „Hablovu tenziju“ (Hubble tension) – centralni potres u modernoj kosmologiji koji preti da uruši fundamentalnu arhitekturu našeg razumevanja stvarnosti. Dok naučnici pokušavaju da dokuče zašto se svemir širi brže nego što predviđaju naši najprecizniji modeli, rešenje se možda krije u nevidljivim, drevnim silama. Ova priča nas vodi u najranije trenutke postojanja, gde su primordijalna magnetna polja, tihi arhitekti kosmosa, možda ostavila trag koji danas pokušavamo da dešifrujemo.

 

Pročitaj više: Svemir ima problem sa brzinom

Strana 38 od 659

  • 33
  • 34
  • 35
  • 36
  • 37
  • 38
  • 39
  • 40
  • 41
  • 42
 

    
Instagram AM Fotografije AM (FLICKR) YT kanal AM 
 
 
saka KOJI TELESKOP DA KUPIM?
2 0 2 6
- Nebeski događaji
- Sunce
- Mesec
- Pomračenja
- Godišnja doba
- Gde su ISS, sateliti..
 
Zanimljiva pitanja i odgovori
 

cinjenice


- Rečnik Meseca
- Rečnik teleskopa
 

leksikon 190 

 

 tvastronomija18

 sad

ODABRANA MESTA
Svet nauke
ADNOS vivafizika adastra
aduniverzum
astrobobo
zvjezdarnica
auvidulini eureka BOR logo
marininiafizika

twitter

© 1999 - 2026 Astronomski magazin
Vrh strane