Gantry 5
  • Astronomski magazin
  • O AM
  • AM časopis
  • Forum
  • Blog AM
  • Stari AM
  • Pristup
  • Kontakt
  • VoBaNISTA
  • ELECTRA

Komentari

  • Kako sam otišao na more sa starim jugoslovenskim pasošem – mašala
    TEST Juče
    komentar
     
  • Najznačajnija pomračenja Sunca
    Čitač 3 dana pre
    "Kada svetlost neke daleke zvezde prođe blizu Sunca ...
     
  • Pomračenje sunca (12.8.26)
    Леми 3 dana pre
    Navucite zavese na prozore i nemojte izlazliti dok ...
     
  • Znate li da Ai ne može da zamisli slučajni broj
    Balad 5 dana pre
    "Znate li da Ai ne može da zamisli slučajni broj" „Da ...
     
  • Znate li da Ai ne može da zamisli slučajni broj
    Miki 6 dana pre
    Zanimljiv tekst, ali AI tek za sada radi tako kako ...

Univerzum

  • Život
  • Galaksije
  • Sunčev sistem

nauka

  • Nauka
  • Tehnologija
  • Filozofije
  • Konferencije

Astronautika

  • Misije
  • Istorija
  • Događaji
  • Oprema

Revolucija

  • Godišnja doba
  • Kalendar, dani
  • Vreme

Foto...

  • Fotografija

Praksa

  • Astronomski kamp
  • Mesije...
  • Posmatranja

instrumenti

  • Astronomski instrumenti

Razno

  • Istraživanja
  • Vesti
  • Mediji
  • Zabavnik
  • Zagonetni kosmos
  • Relaksacija
  • Biografije
  • Pijaca
  • Inspirisano astronomijom
  • Predavanja
  • SF
  • Društva
  • Knjižara
  • Opservatorije

20 država sa najviše satelita (1957-2020)

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: TV Astronomija
Datum kreiranja: 12 Februar 2021

Vestacki sateliti 2

Top 20 countries with the most SATELLITEs (1957-2020)| Fixed

U redu, radi se o veštačkim satelitima, a to su oni koje su napravili ljudi i poslali u orbitu oko Zemlje (ili drugog nebeskog tela, ali ovde govorimo o ovom prvom). Postoje, razume se, i prirodni sateliti, a to su svi oni drugi, tj. koje je stvorila priroda.

E sad, kako je rastavo broj veštačkih satelita po godinama i zemljama….

  

Pročitaj više: 20 država sa najviše satelita (1957-2020)

Q-ugljenik izgurao dijamante na drugo mesto

Detalji
Napisao: Draško Dragović
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 02 Mart 2016
  • brojevi

sl1Pre mnogo vekova, drevni naučnici su pokušavali da savladaju alhemiju, odnosno tajanstvene procese pretvaranja olova u zlato. Vremenom je shvaćeno da su se alhemičari bavili “ćoravim poslom” (iako savremena hemija leži na mnogim otkrićima upravo tih alhemičara), ali savremeni naučnici su uspeli da reše tajnu jedne još neverovatnije transformacije: pretvaranja ugljenika, osnovnog sastojka života na planeti, u dijamante.

Pročitaj više: Q-ugljenik izgurao dijamante na drugo mesto

Najudaljeniji objekat u Sunčevom sistemu

Detalji
Napisao: Dragan Tanaskoski
Kategorija: Sunčev sistem
Datum kreiranja: 12 Februar 2021
  • sunčev sistem

 1

Upravo je potvrđeno postojanje najudaljenijeg objekta u Sunčevom sistemu. Dato mu je prikladno privremeno ime DalekoDaleko (eng. FarFarOut)

 

Pročitaj više: Najudaljeniji objekat u Sunčevom sistemu

Rešena misterija 'Marsovog cveta'

Detalji
Napisao: Draško Dragović
Kategorija: Mars
Datum kreiranja: 11 Februar 2021
  • mars

mc2

Šta su ti mediji – očas posla su u stanju da kreiraju vest prema potrebi. Vest je sama sebi cilj, a ne istina ili informacija. Tako je pre neku godinu za tzv. 'Dan zaljubljenih', glupost koji su isforsirali vlasnici lanaca robnih kuća, restorana i cvećara u Americi, objavljeno da je Nasin rover 'Curiosity' otkrio na Marsu – pazi sad ovo! – 'metalni cvet'! Džaba su naučnici demantovali – vest se otrgla i poput prerijskog požara prekrila planetu, tako da sam čak i ja na Novom Beogradu čuo za nju. O čenu se radi? Pročitaj pa ćeš videti...

 

Pročitaj više: Rešena misterija 'Marsovog cveta'

Raketni pogon na sunčevu energiju

Detalji
Napisao: Dragan Tanaskoski
Kategorija: Oprema
Datum kreiranja: 11 Februar 2021
  • motor

1

Inženjeri u Laboratoriji za primenjenu fiziku Univerziteta Džons Hopkins rade na prototipu rakete koja bi jednog dana mogla da služi za svemirske letelice koje žele da napuste Sunčev sistem. Ubrzanje za međuzvezdani let bi dobile od gravitacione i toplotne energije Sunca. Sunce bi bila praćka koja bi izbacila raketu na dalek put.

Pročitaj više: Raketni pogon na sunčevu energiju

Rezus majmun u kosmosu

Detalji
Napisao: Draško Dragović
Kategorija: Istorija
Datum kreiranja: 11 Februar 2021
  • iran

r1

Nakon nekoliko godina neuspelih pokušaja slanja putnika u kosmos, Iran je početkom 2013. uspeo da lansira majmuna preko subjektivne granice kosmosa od 100 km u suborbitnu trajektoriju. Mali putnik je poleteo na raketi 'Pishgam' (پیشگام, 'pionir' na Farsiju) i u svojoj kapsuli dostigao visinu od 120 km pre nego što se vratio na Zemlju, gde je stigao živ, zdrav i bučan.

 

Pročitaj više: Rezus majmun u kosmosu

Dve letilice ušle u orbitu Marsa

Detalji
Napisao: Dragan Tanaskoski
Kategorija: Misije
Datum kreiranja: 11 Februar 2021
  • mars
  • uae

1

UAE

Tačno po predviđenom planu, posle 7 meseci leta, prva je u orbitu Marsa ušla letilica Nada (arb. Al-Amal) Ujedinjenih Arapskih Emirata u utorak 9.2.2021. Time su UAE postala peta nacija koja je uspela da pošalje svoju letilicu do Marsa. To je ujedno i prvi međuplanetarni let UAE. Dolazeći brzinom od 74.000 km/h motori su morali da rade 27 minuta da bi usporili letilicu toliko da je mogla da uđe u eliptičnu putanju oko Marsa.

KINA

Dan posle, 10.2.2021, u sredu, u orbitu Marsa ušla je i ambiciozna kineska letelcia Tiavein-1 (天问) opremljena brojni sofisticiranim instrumentima. Letilica se sastoji iz tri dela: orbitera, koji će ostati u orbiti Marsa i služiće kao relej za komunikaciju lendera sa Zemljom, lendera koji će se sleteti na Mars i rovera koji će izaći iz lendera i istraživati okolinu sletanja.

Pročitaj više: Dve letilice ušle u orbitu Marsa

Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: Predavanja
Datum kreiranja: 10 Februar 2021
  • mars
  • predavanje

Mars.planeta

Četvrtak 11. februar od 19 h 
online predavanje
MARS – MIRNA PLANETA BOGA RATA
predavač
Prof. dr Dragan Gajić
 

Pročitaj više: Predavanje: “Mars – Mirna planeta boga rata”

Izračunato koliko ima tamne materije

Detalji
Napisao: Dragan Tanaskoski
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 10 Februar 2021

1

Postoje pouzdani dokazi da je većina materije u našem univerzumu tamna i da je ne može opisati Standardni model fizike čestica. Postojanja tamne materije je neupitno jer potiče iz astrofizičkih i kosmoloških posmatranja izvršenih u različitim razmerama i epohama našeg univerzumu. Na primer, pozadinsko mikrotalasno zračenje ili rotacije galaksije uključuje veoma različitu fiziku i periode u evoluciji našeg univerzuma, ali oboje zahteva da se oko 75% sadržaja materije univerzuma sastoji od hladne, nebarionskebarionske, tamne materije.

 

Pročitaj više: Izračunato koliko ima tamne materije

Razgovor sa profesorom Gajićem (II deo)

Detalji
Napisao: Aleksandar Zorkić
Kategorija: Intervju
Datum kreiranja: 09 Februar 2021
  • intervju
  • gajić
Nastavak razgovora sa prof. Gajićem: kome pripada astrobiologija, fizici ili biologiji, zašto su popularne teorije zavere, naslućuje li se kraj ljudske civilizacije...

Dragan Gajić, 

redovan profesor na Departmanu za fiziku Prirodno matematičkog fakulteta u Nišu, astrofizičar, astrobiolog, predsednik AD "Alfa"...

gajic 281

 

Pročitaj više: Razgovor sa profesorom Gajićem (II deo)

Strana 441 od 659

  • 436
  • 437
  • 438
  • 439
  • 440
  • 441
  • 442
  • 443
  • 444
  • 445
 

    
Instagram AM Fotografije AM (FLICKR) YT kanal AM 
 
 
saka KOJI TELESKOP DA KUPIM?
2 0 2 6
- Nebeski događaji
- Sunce
- Mesec
- Pomračenja
- Godišnja doba
- Gde su ISS, sateliti..
 
Zanimljiva pitanja i odgovori
 

cinjenice


- Rečnik Meseca
- Rečnik teleskopa
 

leksikon 190 

 

 tvastronomija18

 sad

ODABRANA MESTA
Svet nauke
ADNOS vivafizika adastra
aduniverzum
astrobobo
zvjezdarnica
auvidulini eureka BOR logo
marininiafizika

twitter

© 1999 - 2026 Astronomski magazin
Vrh strane