Sovjetski dijamant na nebu
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Istorija

zaboravljena OPS kosmička stanica
70-ih godina, Sovjetski Savez je razvio dva paralelna programa kosmičkih stanica: civilne stanice 'Салют' (ДОС) i vojne stanice 'Aлмаз' (OПС). Stanice OПС (11Ф71) osmislio je konstruktorski biro Vladimira Čelomeja (OКБ-52) u okviru projekta 'Aлмаз'('dijamant' na ruskom), vrlo ambiciozni koncept koji je uključivao brodove sa posadom sa oznakom TKС i samu stanicu OПС. I TKС i OПС su bili lansirani sa posadama zahvaljujući korišćenju povratnih kapsula ВA. Jednim delom, program 'Aлмаз' je nastao kao odgovor na projekat američke vojne stanice MOL. Program ДОС je bio proizvod konstruktorskog biroa OКБ-1 pod rukovodstvom Sergeja Korolјеva, а zatim Vasilija Mišina (iako su krajem 60-ih oba pomenura biroa bila pomalo zbunjujuće poznata kao ЦКБМ – Čelomej – i ЦКБЭM – Mišin).
Kako nas vide Andromeđani?
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: TV Astronomija

What Earth Would Look Like From Andromeda
Kako nas vide Andromeđani, civilizacija iz Velike galaksije u sazvežđu Andromeda, ukoliko nas posmatraju i, naravno, ukoliko postoje? Šta bi oni videli na Zemlji i koliki teleskop bi im za to bio potreban?
Predavanje u SKC Beograd o Milankoviću
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Predavanja

NAUČNI DOPRINOSI MILUTINA MILANKOVIĆA
predavač:
akademik Zoran Knežević
Tokom predavanja, najviše će biti reči o Milankovićevoj teoriji klimatskih promena, odnosno o astronomskim mehanizmima koji dovode do promena osunčavanja na gornjoj granici Zemljine atmosfere u dugim vremenskim intervalima. Zatim sledi objašnjenje osnovnih pretpostavki i rezultata Milankovićevog pokušaja da objasni sekularno kretanje Zemljinih polova. Govoriće se i o reformi julijanskog kalendara, sa konačnim osvrtom na Milankovićevo zasnivanje vektorske nebeske mehanike. Na kraju će biti pomenuta i najznačajnija priznanja koja je svetska naučna zajednica posthumno dodelila velikom naučniku.
Vlašići
- Detalji
- Napisao: Dušan Gagić
- Kategorija: Mala astronomija
Plejade, u narodu poznatije kao Vlašići, su zvezdano jato u sazvežđu Bika. Golim okom vidi se samo sedam zvezda, dok se jedna od njih ne vidi jasno. Međutim, teleskopom se vidi oko petsto sjajnih zvezdica, a na astro-fotografijama i do dve hiljade.
Horsehead Nebula u boji - Miloš Gagić, projekat VoBaNISTA
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: VoBaNISTA

Miloš Gagić, Horsehead Nebula u boji - snimak napravljen u okviru projekta VoBaNISTA
Nakon što smo objavili grayscale snimak čuvene magline, evo sada iste fotografije ali u boji.
Pročitaj više: Horsehead Nebula u boji - Miloš Gagić, projekat VoBaNISTA
Zvezda dobila ime Morava, a njena planeta Vlasina
- Detalji
- Napisao: Tijana Prodanović
- Kategorija: Događaji

Srbija je dobila zadatak da predloži i izglasa novo ime za zvezdu WASP-60 i njenu planetu WASP-60b. Pobednička imena ovog konkursa objavljena su na globalnom događaju koji je održan 17. decembra 2019. godine u Parizu, gde je zvanično proglašeno da je novo ime zvezde WASP-60 Morava, dok je novo ime njene planete WASP-60b Vlasina.
Pročitaj više: Zvezda dobila ime Morava, a njena planeta Vlasina
Zadnji put u Baju
- Detalji
- Napisao: Aleksandar Zorkić
- Kategorija: VoBaNISTA

Do sada smo u okviru projekta VoBaNISTA u Mađarsku išli četiri puta, ako ne računamo nekoliko putovanja najužeg tima koji je vršio tehničke pripreme za ceo projekat. Ovog vikenda smo u Mađrasku, u Baju, išli zadnji put, jer projekat se bliži kraju i – nema više.
Šta je na kraju univerzuma?
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: TV Astronomija

What's At The End Of The Universe?
Ovo je jedno od zagonetnih pitanja. Piljite u tamu među zvezdama i pokušavate da dokučite dokle ide toliki prostor i ima li nekog zida na kraju.
'Triton Hopper': nuklearna sonda za istraživanje najvećeg Neptunovog meseca skokovima
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

Možemo li da istražujemo ledene svetove Sunčevog sistema sondom koja bi skakala po površini koristeći snagu radioizotopskog generatora (RTG)? Prošle godine sam pisao o zanimljivim predlozima misija koje je predložila Nasina grupa za napredne i inovativne koncepte, NIAC. Tu je pomenut vrlo neobičan koncept: pomoću toplote koju stvara RTG zagrevao bi se led na površini i stvorio mlazove gasova koji bi omogućili sondi da 'skoči' kako bi izvela suborbitno putovanje. Zanimljivost ove varijante nuklearnog pogona je u tome, što bi se za razliku od tradicionalnih termičkih nuklearnih motora, umesto nuklearnog reaktora koristio RTG. RTG-ovi su vrlo sigurna tehnologija koja je dokazala svoju pouzdanost poslednjih decenija. Uz to bi se kao pogonsko gorivo koristio površinski led, što bi značajno uštedelo na težini letilice.
Pročitaj više: 'Triton Hopper': nuklearna sonda za istraživanje najvećeg Neptunovog meseca skokovima
Održana skupština Carpe Noctem
- Detalji
- Napisao: Aleksandar Zorkić
- Kategorija: Događaji

U četvrtak 12. decembra u lepoj i prijatnoj sali Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Novom Sadu održana je godišnja skupština društva Carpe Noctem - Iskoristi noć.
Strana 544 od 659



KOJI TELESKOP DA KUPIM?





