Umro je Boris Čertok

Sinoć, 13. decembra 2011. u 100-oj godini preminuo je doajen sovjetske kosmonautike Boris Čertok. 
Akademik Čertok je bio na izvorima sovjetske raketne tehnike. Godinama su ga novinari nazivali 'patrijarhom' kosmonautike.

Tokom 1945-47. rukovodio je analizama nemačke raketne tehnike u institutima formiranim u Nemačkoj. Učestovao je u projektovanju prve ruske balističke rakete R1, iz koje je proistekla serija raketa ukljužujući čuvenu R7 koja je i sada osnova RN "Sajuz".

Posle drugog svetskog rata postaje jedan od najbližih saradnika Sergeja Karaljova. Boris Čertok je u čuvenom Konstruktorskom birou Karaljova OKB-1 rukovodio projektovanjem sistema upravljanja raketa-nosača (uključujući i mesečeve rekete N1) i svih pilotiranih kosmičkih brodova i orbitalnih stanica. Smatra se za jednog od utemeljivača čuvene sovjetske škole projektovanja sistema upravljanja.

Pre nekoliko godina objavljena je njegova četvorotomna monografija "Rakete i ljudi", sa vrlo detaljnim opisom hronologije razvoja sovjetske raketno-kosmičke tehnike i ključnih ličnosti ovog programa.

Grujica Ivanović

Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:

• Misteriozna smrt Jurija Gagarina (2) (Hits 1703)
• Misteriozna smrt Jurija Gagarina (Hits 2285)
• Srbija i kosmos (Hits 5185)
• Prva kosmička lansiranja 2019. (Hits 3899)
• 'Chang'e 4' - fotografije sa Meseca (Hits 4162)
• Load more articles from this author