Po prvi puta u povijesti istraživanja planeta oko drugih zvijezda astronomi su uspjeli dokazati trajanje dana (pune rotacije oko vlastite osi) na jednoj od njih.

Beta Pictoris b umjetnicki prikaz

Dan na exoplaneti Beta Pictoris b traje osam sati. Ekipe astronoma sa Leiden University (Njemačka) i Institute for Space Research (Nizozemska) došle su do ovog saznanja koristeći aparaturu CRIRES na teleskopima VLT Europske južne opservatorije (ESO). Ova su istraživanja (ali i njihov „tehnološki postupak”) iznimno važna za razumijevanje fizikalnih parametara planetarnih sustava. Razvojem tehnika istraživanja, koje će se u konačnici odraziti i na potragu za životom u svemiru, astronomima će pružiti pregršt novih podataka o beskraju čiji smo i sami neodvojiv dijelić.

Sama exoplaneta Beta Pictoris b orbitira oko golim okom vidljive zvijezde Beta Pictoris u istoimenom zviježđu koje se nalazi na južnom nebu. Od nas je udaljena 63 svjetlosne godine, otkrivena je prije šest godina, a jedna je od rijetkih exoplaneta čije je postojanje potvrđeno i direktnom snimkom. Radijalna brzina na ekvatoru ove veoma mlade exoplanete (nastala prije tek dvadesetak milijuna godina) šesnaest puta veće i 3000 puta masivnije od Zemje mjeri punih 100.000 km/h (uspredbe radi radijalna brzina na Zemaljskom ekvatoru iznosi „samo” 1700 km/h!).

Astronomi zasad nemaju egzaktan odgovor na pitanje zašto neke exo/planete rotiraju brže a neke sporije no čini se kako i van Sunčeva sustava vlada pravilo da veće planete rotiraju brže od malih. Želimo li pak biti skroz pragmatični moramo reći kako je trajanje dana na svim tijelima u svemiru potpuno jednako – traje točno onoliko koliko dotičnom nebeskom tijelu treba vremena da načini punu rotaciju oko vlastite osi. Kada pričamo o vremenskom trajanju dana na Beta Pictoris b koristimo Zemaljske, dogovorne, mjerne jedinice.


Komentari

0
Anes
12 years ago
Venera je jedina planeta u Solarnom sistemu koja rotira u smjeru kazaljke na satu, zbog toga je Venerin siderički dan duži nego sinodički, a sinodički dan je duži nego jedna Venerina godina (vrijeme potrebno da napravi puno orbitu oko Sunca). Jako bitna činjenica za dan onakav kakvog ga mi shvatamo na Zemlji je i nagib osi rotacije u odnosu na orbitu planete. Najbolji primjer za ovo je Uran, ciji nagib osi iznosi nešto više od 97 stepeni. Zbog toga "dan" na Uranu traje približno 42 zemaljske godine, i "noć" isto toliko, tačno pola Uranove godine. Naravno, ovaj zadnji primjer nije nikakav protivargument vašoj tezi, samo sam želio da pokažem koliko stvari utiče na trajanje jednog dana na nekom nebeskom tijelu.
Like Like Citat
1
Anes
12 years ago
Ne mogu se složiti sa konstatacijom kako je trajanje dana na svim tjelima u svemiru potpuno jednako, odnosno da traje točno onoliko koliko dotičnom nebeskom tjelu treba vremena da načini punu rotaciju oko vlastite osi. Prije svega moramo praviti razliku između sideričkog i sinodičkog dana. Siderički dan, period rotacije planeta u odnosu na udaljene zvijezde (sto je, ako se zanemari cinjenica da se i udaljene zvijezde krecu u odnosu na neku planetu, jednako njenoj punoj rotaciji), na Zemlji iznosi približno 23 sata i 56 minuta. Sinodički dan, odnosno period rotacije neke planete u odnosu na matičnu zvijezdu, na Zemlji iznosi približno 24 sata. Razliku između sideričkog i sinodičkog dana određene planete pravi brzina kojom planeta orbitira oko svoje zvijezde (ili brzina rotacije, ako gledate iz drugog ugla), te smjer rotacije u odnosu na orbitu. Ovo drugo je posebno bitno za Veneru.
Like Like Citat

Dodaj komentar

Pošalji