Zvezde
- Detalji
- Napisao: Miša Bracić
- Kategorija: Zvezde

Dok posmatramo upaljenu atmosferu ili polarnu svetlost ne znamo šta nam se dešava pod nogama..
Pročitaj više: Geomagnetna oluja je povećala napon električne struje u stenama i tlu Zemlje
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Zvezde
Svjetlucavi prizor na novoj Hubbleovoj Slici tjedna, spiralna je galaktika NGC 5248, udaljena od nas 42 milijuna svjetlosnih godina i smještena u zviježđu Volara. Poznata je i kao Caldwell 45, budući je uvrštena u jedan katalog vizualno zanimljivih nebeskih objekata za koje, istina, svi znamo, ali koje astronomi amateri promatraju puno rijeđe negoli čuvenije Messierove objekte.
- Detalji
- Napisao: Miša Bracić
- Kategorija: Zvezde

Dok Sunce u svom 25 aktivnom ciklusu skoro rafalno izbacuje koronalnu masu, gore levo prolazi planeta Merkur a sa desne strane mu prilazi kometa C/2023 A3 Tsuchinshan-ATLAS.
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Zvezde
Otvoreno jato Westerlund 1, dano nam na uvid na ovoj novoj Webbovoj Slici mjeseca, udaljeno je od nas približno 12 tisuća svjetlosnih godina, a nalazi se u južnom zviježđu Oltara. Ono počiva onkraj jednog ogromnog oblaka međuzvjezdanog plina i prašine. Godine 1961. ga je iz Australije otkrio švedski astronom Bengt Westerlund. Westerlund 1 predstavlja prirodni laboratorij za proučavanje ekstremne astrofizike kakvom nema premca. To jato pomaže astronomima doznati kako se najmasivnije zvijezde u našoj Galaktici rađaju i kako umiru.
- Detalji
- Napisao: Miša Bracić
- Kategorija: Zvezde

Svemirski teleskop Džejms Veb je ranije ove godine dao podatke cefeida i supernove tipa Ia, pouzdanim markerima udaljenosti za merenje Hablove konstante.
Pročitaj više: Supernova H0pe i novo merenje Hablove konstante
- Detalji
- Napisao: Miša Bracić
- Kategorija: Zvezde

Naše Sunce će verovatno ovako da izgleda za pet milijardi godina kada postane crveni džin. R Doradus je crveni džin, mase slične sunčevoj ali oko 350 puta većeg prečnika od Sunca. Nalazi se oko 180 svetlosnih godina daleko od Zemlje, u sazvežđu Dorado.
- Detalji
- Napisao: Zoran Knez
- Kategorija: Zvezde

Na povijesnoj planini Wilson (iliti Mount Wilson) u Kaliforniji, danas se pored ostalih instrumenta nalazi i sustav od šest jednometarskih interferometrijski povezanih teleskopa koji se zajedničkim imenom nazivaju Center for High Angular Resolution Astronomy (CHARA). Oni su tako raspoređeni da se njima mogu dobiti podaci o promatranim objektima koji posjeduju razlučivost kakvu bi dao teleskop promjera 330 metara. Odnosno, CHARA daje prostornu razlučivost od samo 0,2 lučne milisekunde! Ti podaci nisu ni slike, a ni spektri, ali se na osnovu njih može rekonstruirati ponešto od stvarnog izgleda promatranog objekta, primjerice neke zvijezde.
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Zvezde

"Zinuli smo od čuda!" kaže astronomkinja Mary Barsony, prva autorica novog znanstvenog rada kojim je opisano ovo istraživanje. "Nakon što smo taj izvor proučavali desetljećima, mislili smo da ga prilično dobro poznajemo. Ali bez MIRI-ja ne bismo znali da su tu zapravo dvije zvijezde, a niti to da one proizvode mlazove."
Pročitaj više: Webb otkriva da je jedna dugo vremena proučavana zvijezda zapravo zvjezdani par!
- Detalji
- Napisao: Miša Bracić
- Kategorija: Zvezde

ST Džejms Veb je omogućio prvi detaljan uvid u supernove iz ranog Univerzuma u kom je identifikovano 10 puta više nego što je ranije bilo poznato. Nekoliko novootkrivenih eksplodirajućih zvezda su najudaljeniji primeri, uključujući i supernove tipa Ia koje se koriste za merenje stope širenja univerzuma.
Pročitaj više: Tranzijenti u dubokom polju JADES ili supernove u ranom svemiru
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Zvezde

Zbijeno zvjezdano jato NGC 2005, prikazano na ovoj Hubbleovoj Slici tjedna, nije neobično samo po sebi, ali jest neobično zbog odnosa prema svojoj okolici. Ono se nalazi na oko 750 svjetlosnih godina od srca Velikog Magellanovog Oblaka (VMO), najveće satelitske galaktike našeg Mliječnog Puta,...



KOJI TELESKOP DA KUPIM?




