Kada su astronauti 'Apolla 11' Neil Armstrong, 'Buzz' Aldrin i Michael Collins poleteli na put na Mesec u julu 1969, plaćala ih je američka vlada. Ali mogao bi da se iznenadiš kada čuješ koliko su novca zaradili tokom svoje istorijske misije.

Plata 1

Najpoznatija fotografija iz 1969. snimljena u propagandne svrhe. Sva trojica su bila '30. godište, rođena sa samo nekoliko meseci razlike. Aldrin je već tada bio doktor nauka.

Armstrong, zapovednik putovanja na Mesec i civil koji je radio za Nasu, bio je najplaćeniji među astronautima. Diplomirao je aeronautičko inženjerstvo na univerzitetu Purdue i pohađao postdiplomski studije na Southern Calu pre nego što se 1955. pridružio Nasi.

'Kao državni službenik, Armstrong, prema platnom razredu GS-16 Step 7, zarađuje 30.054 dolara godišnje', objavila je NASA u saopštenju za javnost pre sletanja na Mesec 1969. godine.

Aldrin, drugi čovek na Mesecu i pilot lunarnog modula, bio je u vreme 'Apollo' misije pukovnik u vazdušnim snagama Sjedinjenih Država. Završio je kao treći u klasi na Američkoj vojnoj akademiji u West Pointu 1951. i doktorirao astronautiku na Tehnološkom institutu u Massachusettsu 1963, postavši prvi doktor nauka među astronautima. Imao je 66 misija u Korejskom ratu i oborio je dva 'MiGa-15'

'Godišnja plata i dodaci pukovniku vazduhoplovstva sa Aldrinovim stažom iznose 18.622,56 dolara', izjavila je NASA 1969. godine.

Collins, pilot komandnog modula, rođen u Rimu, diplomirao je na West Pointu 1952. sa diplomomBachelor of Science. Bio je potpukovnik kada je leteo na 'Apollu 11'.

'Godišnja plata i dodaci potpukovnika vazdušnih snaga Amerike sa Collinsovim radnim stažom i službom iznose 17.147,36 dolara', objavila je NASA.

Iako se godišnja zarada između 17.000 i 30.000 dolara možda čini ne nešto naročito već bedno[1], jer se radilo o takvim istorijskim figurama koje reskiraju svoje živote kako bi poleteli u svemir, seti se da su to bili dolari iz 1969. godine.

Ako se prilagodite inflaciji, plaće astronauta izgledaju bolje.

Armstrongova plata od \(30.054 pre 50 godina iznosila je 212.692 u dolarima iz 2019. odn. 326.031 u današnjim dolarima. Aldrinovih \)18.622,56 iz 1969. bilo bi 50 godina kasnije 131.791,59 dolara (odn. \(146.254današnjih), a Collinsovih 17.147,36 dolara sada bi 2019. iznosilo 121.351,63 dolara, ili \)134.668 današnjih.

Plata 2

Najsmešnije je što su sva trojica astronauta imala pravo i na dnevnice, koje su u to vreme iznosile \(33,31 dnevno. Pošto je miisija trajala 8 dana, dodatno su zaradili po \)266,48, što je oko \(2000 po današnjem kursu.

 

[1] Jokić je zimus potpisao novi petogodišnji ugovor sa Denverom vredan \)241 milion, što mu garantuje da će ove godine imati $42.600.000 a svake sledeće 'malo' više. 'Apolovci' su leteli na Mesec a Jokić daje prosečno 25,3 koša po utakmici, pa ti sad vidi...

 

 

 

Draško Dragović
Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Dodaj komentar

Pošalji