BIOLOGIJA

Turritopsis

Da li ste ikada zamišljali da se vaš životni ciklus iznenada okrene tako da se rodite stari a umrete mladi? Elem, postoji jedna životinjica tu oko nas koja postaje besmrtna u jednom čudnom procesu koji je vrlo sličan pomenutom. Upoznate se sa Turritopsis nutriculom, malom slatkovodnom životinjom ili hidrozoom, srodnom sa meduzama i koralima.

Poput većine meduza, Turritopsis nutricula prolazi kroz dva odvojena životna ciklusa: polipoidnu ili nezrelu fazu, kada liči na običnu grančicu sa pipcima za hranjenje; i zrelu fazu kao meduza, kada polipići dužine 1 mm u neseksualnom procesu rađaju meduze.

Turritopsis_2

Turritopsis nutricula je naziv za formu meduze sa sjajnim crvenim stomakom. Veličina - 7 mm.

Meduzin život obično traje nekoliko sati kod najmanjih vrsta do nekoliko meseci ili čak godina kod većih vrsta. Na koji onda način 4-5 mm duga Turritopsis nutricula (zovimo je T'nut) uspeva da pobedi neumitni prirodni proces?

Pa tako što T'nut uspeva da se transformiše u meduzu ili polipa, tj. da se prema potrebi vrati iz zrele faze u detinjstvo i tako izbegne smrt. Taj proces u ćelijama se naziva transdiferencijacija, kada se ne-stem ćelije[1] ili transformišu u različite tipove ćelija, ili već diferencirane ili specijalizovane stem-ćelije stvaraju ćelije mimo njihovih specijalizovanih funkcija.

Turritopsis_3

Faza polipa Turritopsisa rubre (Farquhar, 1895)., za koga se dugo mislilo da je T'nut. Mešak je dugačak oko 1 mm

T'nutu je za proces transdiferencijacije potrebno tkivo i sa površine plašta meduze i iz cirkulatornog sistema kanala. Takva promena ćelijskih uloga nije neuobičajena i može se sresti kod mnogih životinja ili kod čoveka, ali jedino u slučajevima kada je potrebno regenerisati neki organ. U slučaju T'nuta, povratak u mladalačku fazu je deo regularnog životnog ciklusa ove vrste.

U fazi meduze, T'nut je zvonastog oblika, prečnika 4-5 mm. Mladi primerci mogu biti svega 1 mm u prečniku i u početku imaju osam pipaka, da bi kad odrastu imali 80 do 90 komada.

Turritopsis_4

Uzorak u žutoj boji. [Slika iz bishopmuseum]

Turritopsis nutricula najverovatnije potiče sa Kariba ali danas ih možemo naći u u svim svetskim toplim morima i okeanima, po kojima se dalje šire preko balastnih voda koje brodovi svakodnevno ispuštaju u lukama. Prema izveštaju dr Marie Pie Migliette iz Smitsonijanovog Instituta za tropska mora: „Prisustvujemo globalnoj tihoj invaziji."

Turritopsis_5

Crtež različitih vrsta Tuatara. T'nut je pod brojem 18. [Slika iz nzetc]

 

Tiha invazija? Moguće, ali iako su Turritopsis nutriculae možda biološki besmrtni, ipak nisu nepobedivi. Posebno u njenoj nezreloj fazi, osetljivi su na predatore i bolesti i mnoge jedinke umiru ne dospevši čak ni do faze meduze. Do tada, ove životinje ostaju jedine koji su u stanju da se vrate u svoju raniju, nezrelu fazu.

 



[1] Stem-ćelije su pronađene kod svih višećelijskih organizama. Karakteriše ih sposobnost da se obnavljaju i dele mitotičkom ćelijskom deobom i pretvaraju u razne druge specijalizovane tipove ćelija.

Draško Dragović
Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

1
drago
8 years ago
Naravno da nisi bila neljubazna jer se ne bi ni javila da jesi :-) Ja nisam previse osetljiv na to. Samo valjda si me razumela šta sam ti rekao: ja nisam biology niti išta slično I ne znam tako minuciozne detalje koje si me pitala. Neki put napravim štamparsku grešku, neki put koristim disparatne izvore pa mi promakne ponešto, a neki put se I lose izrazim. I ja sam pisao knjige I znam kako je kad pokušavaš da dokumentuješ svaki podatak ali to je neki put prosto nemoguće...
Tvoja tema mi se čini jako zanimljivom. Napiši mi nešto više ako možeš I stigneš.
Srećno I izvini ti ako sam nešto propustio
Like Like Citat
0
Mina Todorović
8 years ago
Nisam želela da budem neljubazna, zaista me je zanimalo. U međuvremenu sam pogledala sve što mi je bilo dostupno o Turritopsis dohrnii, kako joj je naučno ime. Pišem novi roman koji se oslanja na pretpostavu da su ljudi pronašli način da učine ono što ova mala meduza može. Zato mi je bilo bitno da svaki podatak koji koristim bude dokumentovan. A podatke o bilo kome i bilo čemu je zaista lako pronaći, samo je pitanje koliko su tačni.
Sa zahvalnošu na uputstvima kako da pristupim pronalaženju informacija,
Mina :)
Like Like Citat
0
drago
8 years ago
e Mina, lepo je što me doživljavaš kao stručnjaka za Nutrikulu. Danas je to bar lako pronaći SVE podatke o bilo kome I čemu pa se malo bači na net I pronađi gde sve živi. Ja mislim da živi svuda ali se ne sećam vise.
Javi šta si iskopala.

Pozdrav, Drago
Like Like Citat
0
Mina Todorović
8 years ago
Dobar dan, čitam članak o Turritopsis nutricula, ali je početak kontradiktoran sa krajem (mala slatkovodna životinja - možemo je naći u svim svetskim toplim morima i okeanima). Molim Vas da mi odgovorite da li je izvorno slatkovodna, pa se prilagodila i slanoj sredini. I još jedna molba: svrstava li se u meduze?
Sa zahvalnošću,
Mina
Like Like Citat

Dodaj komentar

Pošalji