SpaceX’ je 23. juna 2017. u 18:10 po našem, drugi put lansirao ’Falcon 9’ sa prvim stepenom koji se nešto kasnije uspešno i samostalno prizemljio. Korisni teret je bio komunikacioni satelit ’BulgariaSat 1’. Misija (F9-37) je pokrenuta sa Floride, a stepen B1029.2 je sleteo na splav ’Of Course I Still Love You’ u Atlantiku. Stepen B1029 već je leteo (prvi put) u januaru ove godine u misiji F9-30, kojom je lansirano 10 satelita ’Iridium NEXT’ iz baze Vandenberg. Bilo je to 40. lansiranje u svetu ove godine. (37. uspešno) i osmo rakete ’Falcon 9’ u 2017, a uz to i 36. lansiranje ’Flacona 9’ u njegovoj istoriji. Početna orbita je bila 212×65.512 km sa nagibom 24,1°

b1

Odoše i Bugari u kosmos! Ovo je zapravo drugo lansiranje za njih, jer je prvi satelit Интеркосмос-България-1300lansiran još 1981. Danas je neaktivan.

Stepen B1029.2 je radio 2 minuta i 36 sekundi pre nego što se odvojio od drugog stepena. 6 minuta i 30 sekundi posle uzletanja, kočenje 3 motora za pomoć pri odvajanju trajalo je oko dvadeset sekundi. Konačno, 8 minuta i 40 sekundi nakon uzletanja, stepen je sleteo na splav ASDS (Autonomous Spaceport Drone Ship) “Of Course I Still Love You”. Pošto je ovo bila misija na geostacionarnu orbitu, količina goriva za spašavanje stepena bila je minimalna, tako da je stepen u poslednjem momentu sleteo sa samo tri motora “Merlin”. Prema izjavi Elon Muska, ova faza je bila najzahtevnija sa gledišta naprezanja i dostignute temperature.

b2
Prvi stepen na splavu.

Bio je to 12. stepen rakete „Falcon 9“ koji je matična kompanija „SpaceX“ uspela da spasi – od ukupno 17 pokušaja – i ujedno 7. koji je spustio na ASDS splav (interesantno je da je prvolansirani B1029 sleteo na drugu baržu kompanije, „Just Read the Instructions“, ali u Tihom okeanu). Prvi stepen B1029 nikad nije bio „vruće“[1] testiran, za razliku od stepena B1021[2] koji je u martu ove godine u okviru misije F9-33 postavio satelit „SES-10“ u orbitu.

b3
Amblem misije.

'BulgariaSat 1'

To je geostacionarni komunikacioni satelit napravljen u kompaniji „Space System Loral“ iz Palo Alta iz Kalifornije za kompaniju „BulgariaSat“ i „Bulsatcom“ (bl. „Булсатком“) – predstavnika bugarske vlade – koristeći platformu „SSL 1300“. To je prvi potpuno bugarski geostacionarni komunikacioni satelit. Ima 32 Ku BSS transpondere i biće parkiran na 1,9° istočne dužine da bi ponudio DTH (direct-to-home) komunikacije i TV high-definition servise širom Evrope i severa Afrike, ali specijalno u Bugarskoj, Srbiji i na Balkanu. Očekuje se da će radni vek satelita biti oko 15 godina. Prema izvorima kompanije, satelit, osiguranje i lansiranje košta ukupno $235 miliona, ali se ne zna koliko je od toga otišlo kompaniji „SpaceX“.

b4

b5
Satelit ima dva solarna panela koja daju 10 kW struje, a poseduje i hipergolični motor R-4D-11. „Bulgaria Sat“ iz Sofije je jedini satelitski operator u zemlji.

b6
Odvajanje satelita od rakete-nosača desilo se na oko 1000 km visine i posle 35 minuta leta.

b7

'Falcon 9 v1.2'

Ova raketa se označava i kao „Falcon 9 FT“ (Full Thrust) – to je dvostepeni lanser koji sagoreva kerozin (RP-1) i tečni kiseonik (LOX) u oba stepena. Sposobna je da iznese maksimalno 22,8 tona u LEO, ili 8,3 tone na geostacionarnu orbitu u slučaju lansiranja sa Kanaverala.Raketa poseduje prvi stepen kojimože da se koristi više puta te stoga ima nogare stajnog trapa. Stepen ima masu od 541,3 t, prečnik 3,66 m i visinu od 69,8 m, 1,52 metra više od „Falcona 9 v1.1“.

U misijama koje imaju opciju spašavanja I stepena, „Falcon 9 v1.2“ mogu da ponesu u LEO orbitu 13,15 t, ili 5,5 t na transfernu GTO. „SpaceX“ planira da predstavi pojačanu verziju sa oznakom „v1.5“ (Blok V) sa makar 10% jačim mootorima tako da će moći da ponese veći teret.

b8
Raketa sa bugarskim satelitom na vrhu na rampi 39A.

b9
Različite verzije „Falcona 9“.

b10
Devet motora „Merlin 1D“ u konfiguraciji „oktaveb“. 

[1] Tehnički izraz koji označava testiranje raketnih motora, sa višekratnim paljenjem i gašenjem motora, isprobavanjem maksimalnog potiska, dužine rada, postepenog davanja „gasa“, i sl.

[2] Prvi od prvih stepena rakete „Falcon 9“. bio je to prvi raketni deo koji je sleteo vertikalno na odu, i prvi u istoriji koji je posle sletanja bio spreman za noovo lansiranje.

Draško Dragović
Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Dodaj komentar

Pošalji