Astronautika: misije
Misije
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

Verovatno znaš da su 'Voyageri', lansirani još 1977, poneli sa sobom zlatne ploče, 'poruke vanzemaljcima', koje zapravo predstavljaju svojevrsne vremenske kapsule. Na pločama se nalazi svašta: 115 slika i zvuci prirode, drevni i savremeni jezici (i srpski![1]), glas naciste Waldheima i Saganovog sina, muzika kroz vekove i Morzeova azbuka i gluposti tipa pismene poruke predsednika Kartera.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

Opet ja o 'Voyagerima'. Valjda je svakom (ili bar manjini) jasno da su mi te letilice samo zgodna prilika i povod da kažem nešto zanimljivo o kosmosu i ovim našim sondama koje već decenijama jezde po bezdanu. Napraviti pre pola veka mašinu na nuklearni pogon, koja je uradila više za istraživanje solarnog sistema od svih sondi i teleskopa zajedno, jeste nešto neverovarno. Napraviti šporet koji radi u garaži pola veka je kuriozitet, a sondu koja prelazi 3,5 AJ godišnje je... šta?
Pročitaj više: Zašto 'Voyageri' ne šalju jednom godišnje panoramski set slika?
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije
Kosmičke snage Sjedinjenih Država (USSF) su grana kosmičkog servisa Oružanih snaga SAD, jedna od osam američkih uniformiranih službi i jedina nezavisna kosmička snage na svetu. Zajedno sa svojom sestrinskom podružnicom, američkim ratnim vazduhoplovstvom (USAF), kosmičke snage su deo Ministarstva vazdušnih snaga, jednog od tri vojna odelenja pod civilnom upravom unutar Ministarstva obrane. Kosmičke snage, preko Ministarstva vazduhoplovstva, nadzire Sekretar ratnog vazduhoplovstva, civilni politički postavljenik koji odgovara ministru odbrane, a imenuje ga predsednik uz potvrdu Senata. Kosmičke snage su najmanju američki naoružani rod, koji ima samo oko 6500 vojnog personala i 77 (prijavljenih) operativnih kosmičkih letilica. Najveći deo njih čine vojne satelitske komunikacione konstelacije, sateliti za praćenje tuđih satelita i kosmičkog otpada, vojni kosmoplovi X-37B, GPS sateliti, presretački projektili sistema za rano upozoravanje, mreža satelita za špijuniranje i mreža za 'satelitsku kontrolu', šta god to značilo.
Pročitaj više: Da li su američke kosmičke snage i dalje aktivne?
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije
Iako Zorkić nije objavio, pohvalio sam prošlonedeljni superaktuelni Marin(k)ov text i složio se: Bilo je predvidljivo. Elem, nedugo nakon što je 24. februara započela intervencija na Ukrajinu, ESA je obznanila da će lansiranje misije 'ExoMars 2022', koja je trebala da sa Bajkonura poleti 20. septembra ruskom raketom 'Протон-M' / 'Бриз-M', verovatno morati da bude obustavljeno. Da bi pre neki dan, 17. marta, potvrđeno ono najgore: misija 'ExoMars 2022' je obustavljena. Veće ESA-e je naložilo glavnom direktoru agencije, Austrijancu Josefu Aschbacheru, da obustavi svaku saradnju s 'Роскосмосом' na ovom projektu zbog sankcija koje su zemlje članice EU uvele Rusiji. U isto vreme, Veće je izdalo nalog za odmeravanje mogućnosti traženja alternative 'Протону-M' za lansiranje 2024. Iako ESA nije službeno zalupila vrata Rusiji za 'ExoMars' i navodno planira da preispita situaciju sledećeg meseca, 'Роскосмос' je već najavio da će iskoristiti 'ExoMarsov' 'Proton' ....
Pročitaj više: Gudbaj 'ExoMars 2022'. Da li će jednog dana rover 'Rosalind' videti Mars?
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

Naravno, radi se o hipotetičkom pitanju, jer ni sada ni ikada neće postojati optički (ne radio) teleskop kojim bi mogli da uočimo bilo koju sondu na toj daljini.
Pročitaj više: Može li nekim teleskopom da se vidi 'Voyager'?
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

Trenutno, Nasin rover 'Perseverance' prikuplja uzorke Marsovog tla u male titanijumske epruvete. Uz malo sreće, ove će epruvete biti na Zemlji 2031. godine. Da bi se to desilo, NASA i ESA će morati da lansira dve kosmičke sonde koje će ih prikupiti i doneti ih na Zemlju.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

ko gledamo SF filmove ili čitamo stripove, rekli bi da je to skoro nemoguće: tamo sve vrvi od kamenica i komada leda veličine pesnice pa do poveće kuće. Da li je to baš tako?
Pročitaj više: Kako će naše međuplanetne sonde uspeti da se probiju kroz Kajperov pojas?






KOJI TELESKOP DA KUPIM?




