Astronautika: misije
Misije
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

Kada lansiramo svemirsku raketu sa Zemlje, potrebno je da ubrzamo na više od 7 km/s (25.500 km/h) da bi stigli u orbitu oko Zemlje, ili više od 11 km/s (oko 40.000 km/h) da bi pobegli od njenog uticaja i uputili se ka nekoj drugoj planeti [1]. Pri povratku sa Marsa, letilica će se kretati velikom brzinom u odnosu na Zemlju. Ako bi se jednostavno spustila pravo kroz atmosferu, to bi izazvalo neizdrživo zagrevanje (verovatno i eksploziju) i rušenje letilice, kao što se to neretko dešava s meteoritima. To bi bilo ubistveno za bilo kakve sisteme ili uređaje, a da ne pričam o posadi.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije
Vrlo loše vesti za 'Роскосмос'. Njihova najpouzdanija raketa, 'Союз', još jednom je zakazala. Što je najgore, to se dogodilo prilikom pokušaja drugog lansiranja sa novog kosmodroma Vastočni. Da stvar bude gora, kvar je doveo do gubitka ni manje ni više nego 19 satelita! 28. novembra, u 04:41 po našem, raketa 'Союз-2.1б'/'Фрегат-M' je uzletela sa rampe ПУ-1C (371СК14) sa ruskim meteorološkim satelitom 'Mетеор M2-1' i još 18 drugih. Verovatno je jednostavna ali kritična greška u softveru (!?) dovela do toga da prvo paljenje stepena 'Фрегат-M' nije izvedeno pri pravilnoj orijentaciji, te je raketa ubrzo ušla u atmosferu negde iznad Atlantika (neki izvori krive treći stepen za pad). Ovo je bilo 79. orbitno lansiranje ove godine u svetu – 6. neuspešno – i 13. rakete 'Союз' ove godine. Bio je to prvi let 'Союза' sa stepenom 'Фрегат' sa Vastočnog, jer je prvo lansiranje 28. aprila 2016. izvedeno sa dodatnim stepenom 'Волга'.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije
Jedna od velikih misterija savremene astronautike je tzv. 'fly-by anomalija'. Ime se odnosi na čudnovato ubrzanje koje doživljavaju neke sonde tokom izvođenja manevara gravitacionih asistencija koje im donose promene brzine u odnosu na Sunce. Razlike između očekivanih i izmerenih brzina su gotovo zanemarive, reda milimetara u sekundi, i nemaju posledice po misije. Ali koliko god mala razlika nije nula i treba je objasniti. Veliki deo stručnjaka veruje da se radi o prikrivenoj sistematskoj greški, ali mala grupa optimista veruje da se susrećemo sa primerom 'nove fizike' (fenomenom koje je nemoguće objasniti Ajnštajnovom teorijom relativiteta) ili da se radi o prisustvu tamne materije. Fenomen je otkriven kod pojedinih sondi koje su proletale pored Zemlje na putu ka drugim destinacijama u solarnom sistemu, ali ne i kod svih. Očigledno, na drugim planetama nemamo tako preciznu opremu koja bi otkrila taj fenomen ako ga ima, ali Nasina misija 'Junona', koja kruži oko Jupitera od 2016, mogla bi da bude naš alat za otkrivanje tog fenomena ako ga ima.
Pročitaj više: ¿Pati li sonda 'Junona' od misteriozne fly-by anomalije?
- Detalji
- Napisao: Grujica Ivanović
- Kategorija: Misije
Kompanija SpaceX Ilona Maska planira početak programa kolonizacije Marsa 2022.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

..... Takođe treba da vodimo računa i o "prozoru za lansiranje": da bi dospeli u HTO orbitu, potrebno nam je da napustimo Zemlju u pravom momentu, koji će nam omogućiti da "uhvatimo" Mars baš u pravom trenutku na njegovoj orbiti, pogodnom za nas.
Pročitaj više: Misija na Mars (4): Koliko dugo će trajati put?
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

Sledeći izbor koji NASA treba da napravi je da li da preduzima kružna putovanja na Mars ili da to budu letovi u jednom pravcu. Postoje najmanje dva razloga zašto je bolje (ne kažem izvodljivije) da misije budu povratne: svakako da je jedan od njih mogućnost da se na taj način na Zemlju dopreme uzorci Marsovog tla.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

Mnogi od nas se često pitaju zašto se čeka sa putem na Mars? Zašto su sve dosadašnje misije bez ljudske posade? Neke od odgovora vezanih za ovu problematiku verovatno već nazirete, ali neke ne. Pogledajmo pobliže u čemu se kriju glavni problemi.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

U ovoj relativno kratkoj seriji predavanja koja predstoje, zajedno ćemo razmotriti neke od izbora koji leže pred NASA–om prilikom praniranja njihovih misija ka Marsu. Na kraju predavanja, pred sobom ćeš imati odabrane ciljeve i sve ono bitno što ćeš naučiti o planiranju misije na Mars da bi te ciljeve mogao sprovesti u delo.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije

Još od kada su ostvarili na prvi pogled nemoguć zadatak sletanja ljudi na Mesec, kosmički lideri su postavili Mars kao sledeći cilj. Kada su shvatili da će to biti preteško, preopasno i preskupo, NASA se okrenula ka šatlovima i Međunarodnoj orbitnoj stanici kao mestu na kojem bi mogle da se pripremaju misije za Mars ili za povratak na Mesec.
- Detalji
- Napisao: Marino Tumpić
- Kategorija: Misije

Simulator svemirskog broda Federacija skupa sa kozmonautima položio ispit
Pročitaj više: Uspješna misija ruskog svemirskog broda Federacija do Mjeseca i natrag



KOJI TELESKOP DA KUPIM?




