FOTO ESEJ

Tražili ste, gledajte ga - Mars

Imidžing sistem visoke rezolucije (HiRISE) na Nasinom „Mars Reconnaissance Orbiteru“ nosi nadimak „narodska kamera“. Ovde ćete videti prvih 8 fotografija koje je odabrala publika a ne naučnici.

Utopia

Region Cydnus Rupes na severu visoravni Utopia Planitia[1] predstavlja primer stenovitog i šljunkovitog pejzaža uobičajenog za severne ravnice Marsa.

Kada je 2006. orbiter ušao u orbitu oko Marsa, bio je šesta letilica koja u tom trenutku iz orbite ili sa površine istražuje Crvenu planetu.

 aureum

Površinska tekstura uzvišenja i ravnica veličina desetak metara u regiji Aureum Chaos na Marsu. Kružne strukture, od kojih su mnoge ispunjene tamnijim eolskim materijalom, predstavljaju erodirane udarne kratere.

HiRISE koji je ovo snimio, predstavlja najveći teleskop ikada odnešen u neku deep-space misiju.

 mons

Severne padine najvećeg vulkana u Sunčevom sistemu, Olympus Mons. Visok je kao tri Mont Everesta – oko 21 km, a osnova mu je velika kao pet Srbija.

samara 

Samara Valles, jedan od najdužih drevnih sistema dolina na Marsu. Sistem je dug preko 600 km i nalazi se na južnoj hemisferi.

palos 

Deo oboda kratera Palos u ekvatorijalnom delu Marsa. Ima snažnih indikacija da je ovaj krater nekada bio jezero, što se vidi po depozitima na obalama.

 tholus

Neobična topografija neposredno pored 32 km velikog udarnog kratera  u blizini planinskog uzvišenja Zephyria Tholus na Marsu. Snimljena je sa visine od samo 257,1 km.

 mensae

Teren na ovoj slici leži u regionu Deuteronilus Mensae, vaš na granici ravnica i planina na severnoj Marsovoj polulopti.

 led

Baš kao i kod ledenog pokrivača na Grenlandu, led na Marsu sadrži brojne slojeve koji govore o varijacijama u Marsovoj klimi.

 



[1] Radi se o najvećem udarnom basenu na Marsu, prečnika 3.300 km. Tu se 3. septembra 1976. spustio Nasin lender Viking 2.

Draško Dragović
Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Dodaj komentar

Pošalji