Prosto je smešno kako se Uran oko Sunca kotrlja na boku. I ostale planete imaju neki svoj nagib ose rotiranja prema ekliptici, tj. ravni u kojoj se oko Sunca kreću, ali Uran je baš preterao. A ono što naučnike naročito interesuje jeste kako je i zašto do toga došlo. Šta je uzrok tom drastičnom nagibu?

Uran

Prva ideja bila je da je do izvrtanja planete došlo udarom nekog tela u nju još u vreme nastanka. Možda je bilo i više sudara, čitav niz njih. To je lepa teorija, ali ona ne može da objasni zašto se, i pored toga što je nastao u sličnim okolnostima, susedni Neptun toliko razlikuje od Urana. Očekivalo bi se da i Neptun nosi neke ožiljke i da je trpeo neke posledice udara takvih udara, a one se ne vide. 

UranNeptunUran i Neptun

Postoji međutim teorija koja otklanja ove nedoumice i nudi rešenje problema nakrivljenog putovanja Urana oko Sunca. Po njoj veliki nagib Urana može da se objasni gravitacionim uticajem nekog velikog starog satelita. Pa čak i mali sateliti imaju izvesnu moć nad matičnom planetom posmatrano na duži period. Malim, ali dugim i konstantnim gravitacionim uticajem, blagim guranjem planete sateliti uspevaju da poremete nagib matične planete. Ovaj uticaj je još značajniji ukoliko se satelit udaljava od svog domaćina. A nedavna precizna posmatranja su otkrila da migracije satelita nisu nešto izuzetno i da se sateliti i Jupitera i Saturna udaljavaju od matičnih planeta. Oni polako migriraju. Uostalom slično je i sa našim Mesecom koji se od Zemlje udaljava godišnje 3,8 centimetara. 

Da se vratimo Uranu. Naučnici sa Pariske opservatorije su pokrenuli simulaciju koja je trebalo da pokaže mogući uticaj satelita na matičnu planetu. U simulacioni program su ubačeni relevantni podaci o Uranu i podaci o imaginarnom satelitu i zatim je program pokrenut. Pokazalo se da je satelit koji ima samo hiljaditi deo mase Urana u stanju da nagne planetu tokom svoje migracije od Urana. 

Međutim, problem je što Uran nema veliki satelit koji bi mogao da ga izvede u položaj ekstremnog nagiba. Zato sad predstoji istraživanje koje treba da pokaže da li je Uran u davnoj prošlosti mogao da ugosti neki veliki primordijalni satelit i to onaj koji je migrirao od planete. To je za sad još sasvim neizvesno i zato sa nestrpljenjem očekujemo nastavak ove priče!

Prema: Astronomy

 


Komentari

0
r2d2
3 years ago
Po najnovijem istraživanju barem oko 30 a možda čak 40 planeta je bilo u početku formiranja Sunčevog sistema. Normalno je da Neptun ima različitu istoriju od Urana. Svaka planeta je posebna i različita i nema mesta čuđenju. To su činjenice koje danas vidimo. Velike planete su obično bliže zvezdi nego kao kod nas. Sve nas to upućuje na mnogo bogatiju prošlost nego ta "lite" verzija kompjuterske simulacije, jer sve je mnogo komplikovanije, ali i "povezanije" nego što izgleda.
Like Like Citat
1
dragant
3 years ago
Zanimljivo je da Uranov nagib rotacije 98° (Zemlja 23,4°) što znači da mu se severni pol nalazi (usmeren) ispod ravni eklipitike (ravni po kojoj planeta obilazi oko Sunca), dok ostalim planetama je iznad ravni ekliptike. Tako da pola godine Sunce osvetljava severni a drugu polovinu juzni pol Urana. Zemljin nagib od 23,4° nam donosi godišnja doba. Kakva tek godišnja doba donosi nagib od 98°? Začudo, ništa posebno, temperatura je ujednačena po površini Urana.
Like Like Citat
0
Giga
3 years ago
fino, prelepo, i interesantno. hvala
Like Like Citat

Dodaj komentar

Pošalji