Januar naš svakidašnji
- Detalji
- Napisao: Marino Tumpić
- Kategorija: Vreme
Svaki početak je težak, zanimljivosti o januaru.
Prve sekunde, prvog dana, prvog mjeseca godine 1999. na prostoru Europe uvedena je nova valuta – euro. Istine radi, u tom je trenutku euro bio samo računalni zapis no ubrzo su euro novčanice i kovanice počele zamjenjivati franke, šilinge, lire, tolare, marke.. Januaru je tako pripala uloga predvodnika jedne nove financijske odiseje na starom kontinentu.
Fotografije Sunca - razmernik
- Detalji
- Napisao: Jozef Šuštar
- Kategorija: Sunce
Oduševile su me slike Sunca koje je objavio Jaroslav u članku: "Nov krug oko Sunca".Oduševile su me slike Sunca koje je objavio Jaroslav u članku: "Nov krug oko Sunca".
Vremenska prognoza za Mars
- Detalji
- Napisao: Dragan Tanaskoski
- Kategorija: Mars
Kao što okeani vode utiču na vreme na Zemlji, tako pesak na Marsu utiče na vreme na Marsu. Bez okeana, sa vrlo malo vodene pare i sa tankom atmosferom, vreme na Marsu je monotono mirno oko polovine marsovske godine, koja traje oko 687 zemaljskih dana. Ali kada se Mars na svojoj ekcentričnoj orbiti približi Suncu, počinje sezona prašine i peščanih oluja.
Ali zašto baš prvog siječnja (januara)?
- Detalji
- Napisao: Marino Tumpić
- Kategorija: Vreme
Zašto baš prvog siječnja a ne primjerice drugog ožujka (marta) ili prvog travnja (aprila)? Sa stajališta astronoma Nova bi godina mogla započeti u bilo kojoj točci Zemljine orbite oko Sunca. Prvog siječnja se na Zemlji a ni u svemiru ne događa ništa posebno, dapače to je sasvim običan dan. Početak godine je više društvena, dogovorena stvar. Mogla bi primjerice započeti prvog dana zime od kada noći postaju sve kraće a dani sve duži, Babilonci i Heleni su tako radili. Nama bliži Rimljani su pak godine započinjali prvog dana proljeća. Asirci su pak godine započinjali prvog dana jeseni. A zašto ne prvog dana ljeta ili bilo kojeg dana u Zemljinom krugu oko Sunca?
Svemirska istraživanja - Potraga za vanzemaljcima
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: TV Astronomija
Svemirska istraživanja - Potraga za vanzemaljcima
Ljudi su tisućljećima gledali u nebo i pitali se jesu li sami u svemiru. Danas smo odgovoru na to pitanje bliži nego ikad. Neki znanstvenici vjeruju da ćemo u bliskoj budućnosti imati priliku prvi put vidjeti svoje izvanzemaljske rođake.
Pročitaj više: Svemirska istraživanja - Potraga za vanzemaljcima
Šta nam 2021. sprema u kosmosu?
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije
Ako je 2020. bila godina koronavirusa, 2021. će biti godina nade u borbi protiv kovida. U kosmosu – bar ovom 'našem' –neprikosnoveni protagonisti će svakako biti James Webbov teleskop, program 'Artemis', 'SpaceX', Kina i Mars. Nakon bezbrojnih odgađanja i više od deset milijardi dolara, najsloženiji, najveći, najskuplji i najambiciozniji kosmički teleskop poleteće – napokon! – 31. oktobra ove godine raketom 'Ariane 5 ECA's rampe u Francuskoj Gijani. Kad stigne u orbitu, infracrveni teleskop 'James Webb' (JWST), težak 6,2 tone i opremljen sklopivim i segmentiranim ogledalom od 6,5 metara, započeće mučno dvonedeljno putovanje do Lagranžove tačke L2 sistema Zemlja-Sunce. Tokom putovanja, teleskop će raširiti svoje različite delove kao da je reč o kakvom kosmičkom origamiju. 'James Webb' obećava revoluciju u praktički svim granama astrofizike. Njegove slike i podatke će istraživači koristiti u narednim decenijama. Iako se ponekad naziva 'Hubblovom' zamenom, 'James Webb' će promatrati samo infracrveno područje spektra, dok 'Hubble' promatra uglavnom vidljivi deo (a takođe i ultraljubičasto i blisko infracrveno područje). Talasne dužine koje će 'James Webb' analizirati ne mogu da se posmatraju sa Zemlje zbog naše atmosfere, stoga je čitava naučna zajednica željno čekala ovaj instrumenat.
Šta je Nasin rover Oportjuniti pronašao na Marsu? Episoda 3
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: TV Astronomija
What did NASA's Opportunity rover discover on Mars? Episode 3
Ovo je treća epizoda o istraživanju Marsa, a posvećena je roveru Opportunity koji ne na susednoj planeti još od 2004. godine.
Pročitaj više: Šta je Nasin rover Oportjuniti pronašao na Marsu? Episoda 3
Šta znamo o Halejvoj kometi i kada će nas ponovo posetiti
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: TV Astronomija
What do we know about Halley's comet and when will it return? Discoveries of the Halley armada
Sve bitno o najpoznatijoj, Helejevoj kometi: istorijat, kako je i kada otkrivena i šta su o njoj saznale svemirske sonde. I koliko puta je do sada bila na našem nebu…
Pročitaj više: Šta znamo o Halejvoj kometi i kada će nas ponovo posetiti
Kosmička panorama 2020.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Misije
Panoramu kosmosa 2020. godine mogli bi sažeti u tri reči: koronavirus, 'SpaceX' i Kina. 2020. je bila godina pandemije kovida koja je paralisala svet i imala značajan uticaj na svemirske aktivnosti, iako vrlo neravnomerno, zavisno od zemlje. 'SpaceX' je potukao vlastiti rekord i lansirao 26 misija - jednu od njih suborbitalnu - što je 'Falcon 9' učinilo najčešće lansiranom raketom ove godine. Zapravo, 'SpaceX' je izveo gotovo 70% svih orbitalnih lansiranja SAD, što je ove godine doseglo rekordnih 37 (44 ako uzmemo u obzir raketne misije 'Electrona' iz Novog Zelanda, jer je 'Rocket Lab' američka kompanija). Sa svoje strane, Kina je s 39 orbitalnih misija, ponovno dostigla rekord iz 2018. i treću godinu zaredom je zemlja koja je izvela najviše orbitalnih lansiranja sa svoje teritorije. Ukupno je, uprkos pandemiji, u svetu tokom 2020. pokrenuto 114 orbitalnih misija, što je jednako prethodnom rekordu u lansiranju iz 2018. godini (pre 90-ih je bilo godina s većim brojem orbitalnih lansiranja, od kojih je većina bila posvećena vojnoj aktivnosti povezanoj s Hladnim ratom).
Mikroprocesori u kosmičkim letilicama
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Oprema
Pišući nedavno o kvaru jednog od računara na Nasinom roveru 'Curiosity', zainteresovao sam se za 'mozgove' sondi o kojima pišem već godinama. Neki od njih već decenijama rade u najekstremnijim uslovima, na niskim temperaturama, bombardovani kosmičkim zračenjem, oslanjajući se na sebe, svoj po pravilu skromni hardver i genijalnos tehničara na Zemlji, od kojih mnogi nisu bili ni rođeni kada je dotični računar projektovan.
Strana 450 od 659
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
| ODABRANA MESTA |
 |
   |
 |
 |
 |
   |
 |
