Kako su Kinezi osvojili Mesec
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: TV Astronomija

How did the Chinese conquer the Moon? History of China's Chang'e lunar exploration program
Lunarni istraživač Change pokazuje nam koliko su kineski naučnici i inženjeri napredovali u istraživanju svemira. Oni su na Mesec do sada poslali orbitere, rovere, lendere, mapirali su površinu našeg satelita. I tu se ambicije kineskih planera ne završavaju…
Počinje zima
- Detalji
- Napisao: Marino Tumpić
- Kategorija: Godišnja doba

Danas je prvi dan zime
Danas, ponedjeljak 21.XII 2020., u 11:02 završava jesen i počinje zima. Zima će trajati 88 dana, 23 sata i 35 minuta i trajati sve do 20.III 2021. u 10:37 kada će početi proljeće.
Tek druga misija ruske 'Angare A5' u šest godina
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Oprema
Nakon šest godina, 'Roskosmos' je lansirao drugu raketu 'Angara A5', najmoderniju i najtežu raketu dostupnu danas u Rusiji. 'Angara A5'/'Briz-M' uzletela je 14. decembra 2020. u 03:50 po našem s rampe broj 1 (PU-1) kosmodroma Pleseck. Cilj ove probne misije, krštene kao A5-2LM, bio je postavljanje tereta u geostacionarnu transfernu orbitu nakon četiri paljenja gornjeg stepena 'Briz-M'. Teret, nazvan IPM ili IPM-2, u teoriji je sličan onom koji je u prvij misiji 'Angara A5' postavila u orbitu 23. decembra 2014. Međutim, postoje glasine da je ovo lansiranje moglo da ponese i neki tajni vojni objekat u orbitu . Ovo je bilo 106. lansiranje u orbitu 2020. i 15. u Rusiji ove godine, što je neobično niska brojka (zemlja je lani izvela 20 orbitnih lansiranja). Bilo je to i treće lansiranje u porodici, računajući let 'Angara 1.2PP' u julu 2014. (ovde bi mogla da se dodaju i tri lansiranja južnokorejske rakete 'Naro 1'/KSLV-1, rakete bazirane na lakoj verziji 'Angare').
Pročitaj više: Tek druga misija ruske 'Angare A5' u šest godina
Zima 2020. - solsticij
- Detalji
- Napisao: Aleksandar Zorkić
- Kategorija: Godišnja doba

Zima ove 2020 stiže 21. decembra u 11 sata i 02 minuta (po našem vremenu / SEV). To je 356. dan u godini. Do kraja godine ima još samo 10 dana (ne računajući i dan dolaska zime). Ako još niste pisali Deda Mrazu, požurite!
Sve što treba da znate o velikoj konjunkciji Jupitera i Saturna 2020.
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: TV Astronomija

What will the 2020 Great Conjunction of Jupiter and Saturn really be like?
Sve što treba da znate o velikoj konjunkciji Jupitera i Saturna 2020.
Pročitaj više: Sve što treba da znate o velikoj konjunkciji Jupitera i Saturna 2020.
Jupiter i Saturn postali jedno
- Detalji
- Napisao: Marino Tumpić
- Kategorija: Posmatranja

Susret Mjeseca, Jupitera i Saturna
Konjunkcija Jupitera i Saturna - iz Niša
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Fotografija

Fotografije konjunkcije Biljane Božinović iz Niša.
Jupiter i Saturn u konjunkciji - po drugi put
- Detalji
- Napisao: Ljubomir Pavković
- Kategorija: Fotografija

Bila je neka izmagilca kao i prethodnog dana, ali sam ipak uspeo da "ulovim" ova dva dzina. Vremenske prognoze za sledece dane nisu dobre.
Ljubomir Pavković
Kanada
Pročitaj više: Jupiter i Saturn u konjunkciji - po drugi put
Suhozid od kamenja s Mjeseca
- Detalji
- Napisao: Marino Tumpić
- Kategorija: Misije

Nakon 45 godina novi uzorci s Mjeseca na Zemlji
Ogromni američki satelit za špijuniranje neprijateljske komunikacije
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Oprema
Kad su u pitanju američki špijunski sateliti, svi prvo pomisle na KH-11 'Kennen / Crystal', ogromne kosmičke teleskope s ogledalima nalik Hubblovom usmerenim u Zemlju. Ali postoje i drugi špijunski sateliti koji su, iako ne toliko poznati, jednako važni ili važniji za obavještajne službe. Među njima su i 'Orioni', grupa satelita smeštenih u geostacionarnoj orbiti koja je sposobna da direktno presreće telefonske pozive ili razmenu podataka između WiFi mreža i vojnih sistema poput radara ili projektila. Možete li da zamislite da sve to možete da napravite s udaljenosti od 36.000 km s točnošću od stotinjak metara? To bi trebali da rade 'Orioni'. Da biste mogli da hvatate ove signale na tako velikoj udaljenosti potrebna vam je velika antena, toliko ogromna da se u svemir može preneti samo presavijana. Uprkos tome, govorimo o velikom satelitu koji zahteva tešku raketu, kao što je slučaj s ULA-inom 'Delta IV Heavy'.
Pročitaj više: Ogromni američki satelit za špijuniranje neprijateljske komunikacije
Strana 455 od 659



KOJI TELESKOP DA KUPIM?





