Na projektu je angažovano nekoliko hiljada ljudi, a najvećim delom finansiran je od strane 20 država članica. Ukupno ulaganje ovih država za 2009. godinu iznosi 1.1 milijardi CHF. Najviše novca daju Nemačka (20%), Francuska (15%), UK (15%) i Italija (11%). Veliku, ali znatno manju, sumu novca ulaže i šest država posmatrača (među kojima je i USA). U projekat je uključeno još oko 30 država različitim pojedinačnim ugovorima sa kompanijama ili institutima.

Da bi pojednostavili dalje poređenje pretpostavićemo da je izgradnja LHC-a koštala 10 milijardi dolara i da je godišnji budžet 1 milijardu dolara (1 CHF ~ 0.9 $).

moneymanNeko drugo trošenje novca

Uporedimo sada ove vrednosti sa novcem kojim se finansiraju druge stvari. Krenimo od NBA lige, tačnije od listinga plata igrača u toj lizi. U sezoni 2008/2009 klubovi su potrošili između 55 i 95 miliona dolara samo na plate igrača. Ukupno za plate oko 500 igrača (~30 klubova) potrošeno je 2 milijarde dolara! Odnosno, igrači u 30 NBA klubova zarade dva puta više para nego što 20 evropskih država godišnje uloži u CERN.

Slična situacija je i u evropskom fudbalu. Ukupan godišnji budžet klubova dostiče i 400 miliona evra (Real Madrid, sezona 2008/9). Naravno budžet većine klubova je nekoliko puta manji i kreće se do nekoliko desetina miliona evra. Zanimljivo je pogledati i listu najbolje plaćenih igrača u protekloj sezoni - njih 20 ukupno zarade oko 300 miliona evra, tj. više od 30% godišnjeg budžeta CERN-a.

Pre nego što sportski dušebrižnici i menadžeri različitih profila počnu da misle kako fudbal & košarka vraćaju uložen novac a nauka ne, podsetiću da je profit Real Madrida (na onih 400 miliona) samo 50 miliona, dok je prema podacima iz UK za svaku funtu koju UK uloži u CERN, kompanije/pojedinci u UK od CERN-a zarade 3 funte. Dok svakog stanovnika UK učešće države u CERN-u godišnje košta kao jedna krigla piva.

Najgori potrošač

O najgorem i najopasnjem potrošaču noca ne treba mnogo pričati, svima je poznato. Mnogobrojni ratovi i vojna industrija troše višestruko veće sume novca od svega drugog. U poslednjih desetak godina USA je na ratove potrošila nekoliko stotina (hiljada) milijardi dolara! Sama cena ratne mašinerije je isto ogromna (npr. bombarder B-52 košta između 10 i 50 miliona dolara). Namena i ciljevi ove mašinerije su svima dobro poznati.

LHC_ComputingGrid"Hleba i igara"

Kada na ovaj način uporedimo brojeve i ulaganje očigledno je da novac koji se ulaže u LHC nije ni blizu nekih drugih ulaganja. Daleko je od toga da je to uzaludno trošenje para. rezultati ulaganja u nauku su očigledni, vidljivi na svakom koraku jedino se treba malo potruditi i shvatiti šta je šta.

Na žalost društvo u kome živimo vraća se onoj stararoj "hleba i igara". Ako se setimo istorije videćemo da je ta logika u mnogome doprinela padu Rimskog carstva, a mi smo čak i "unapredili" zahteve, pa često ostane samo "igara".

Srećom uvek će postojati oni kojima konzerva piva i kesica kikirikija, uz neku utakmicu na TV-u, nisu prioritet života već neke druge "glupe" stvari. Koliko god "kašičica" novca bilo bačeno na istraživanja uvek će biti onih kojima će to biti dovoljno i koji će raditi i pokretati svet napred.

Milan Milošević
Milan MiloševićWebsite: http://www.svetnauke.org

Urednik i osnivač sajta Svet nauke. Doktorirao teorijsku fiziku i radi kao docent na Prirodno matematičkom fakultetu u Nišu. Najviše ga interesuje astrofizika, kosmologija i inflacija, a najveći deo svog slobodnog vremena posvećuje popularizaciji i približavanju nauke mladima. Dugogodišnji borac za razotkrivanje astrolagarija i ostalih kvazinauka na Internetu, i šire.

Neki tekstovi:


Komentari

1
Gost
16 years ago
Vidim da ste pisali za cenu aviona B52 ali ona je neverovatno mala u poređenju sa cenom aviona B2 koja iznosi između jedne i tri milijarde dolara, zar to niste znali?
Like Like Citat
1
Gost
16 years ago
Ne slazem se u celosti. Nauka je odmakla par koraka ispred prosecnog coveka i ne bi trebalo ocekivati neko posebno razumevanja od vecine ljudi sto je po meni normalno. Mislim da je veci dozivljaj ako odvedem sina na neku veliku utakmicu nego u neku naucnu laboratoriju. Zivot cine sitnice neko je rekao. O Cernu, bar po meni, misle malo napredniji umovi, vizionari, ljudi koji koji brinu za covecanstvo. Mada se slazem da bi naucnici mogli biti malo vise postovani, bar za dlaku ispred neke estradne zvezde :-)
Like Like Citat
1
Gost
16 years ago
ovaj teks potpisujem u celosti.....ali tu nema pomoci, takva je priroda 99.999% ljudi, nazalost.Kada ne bi bilo tako, ljudski svijet bi bio par miliona godina napred a ne ovde.
nazalost, ali tuznije je da ce to biti jos i gore
Like Like Citat

Dodaj komentar

Pošalji