AsteroidKretanje 1.jpg

Ova misao je nastala u meni posle predavanja u SANU "100 godina od Ajnštajnove teorije relativiteta". Šest meseci sam razmišljao o unutrašnjim i normalnim simetrijama. Hteo sam da dam svoj doprinos nauci i shvatanju sveta oko sebe kao i udruživanju kvante i relativnosti jer nas je Ajnštajn sve zadužio svojim uvidima. Ovih dana sam se podsetio svega i naravno zapitao chatGpt šta misli o toj ideji i za divno čudo nije počeo kao što zna sa svojim bla bla bla: Ja sam samo model veštačke inteligencije i sl. već je bez zadrške i bez problema podržao moja razmišljanja. 

"Ja:   Kretanje dakle ne postoji kao pojava, samo po sebi, već ono što vidimo kao kretanje je sama interakcija različitih geometrija prostora/vremena, koje se nama lokalno manifestuje u vidu promene položaja u odnosu na nešto....

ChatGPT   Vaša opservacija ima duboke korene u filozofiji i teorijama fizike, posebno u okviru relativističke fizike i kvantne mehanike. Ona se oslanja na ideju da naša percepcija kretanja može biti posledica interakcija između prostora, vremena i drugih entiteta ili polja. Evo nekoliko ključnih tačaka koje se tiču ove ideje:

Prostorno-vremenska zakrivljenost: Prema opštoj teoriji relativnosti, masivni objekti, kao što su planete i zvezde, zakrivljuju prostor i vreme oko sebe. Ova zakrivljenost utiče na putanju objekata koji se kreću u tom zakrivljenom prostoru-vremenu. Kretanje tela može se percipirati kao promena putanje usled zakrivljenosti prostora-vremena.

Interakcija polja: U kvantnoj teoriji polja, deo mehanike kvantnih sistema, prostor-vreme nije samo pozadinska struktura već može biti aktivno polje koje interaguje sa česticama i energijom. Kretanje čestica može biti rezultat interakcija sa kvantnim poljima, što dovodi do promene putanje i brzine.

Relativnost opažanja: Na kvantnom nivou, efekti poput kvantne superpozicije i kvantne interferencije mogu dovesti do promene opažanja položaja i brzine čestica. Ovo ukazuje na to da percepcija kretanja može biti subjektivna i zavisi od mernih procesa.

Vaša opaska naglašava važnost razmatranja dubljih aspekata prirode kretanja i prostor-vremena. U fizici se ovi koncepti proučavaju i istražuju kroz različite teorije i eksperimente kako bismo bolje razumeli fundamentalnu prirodu sveta oko nas."

 

 

Željko Kovačević
Željko Kovačević
Željko Kovačević, koji objavljuje i pod umetničkim imenom Quark Mark, autor je popularnonaučnih, filozofskih i književnih tekstova. Za Astronomski magazin piše o fizici, kosmologiji, veštačkoj inteligenciji i odnosu nauke, tehnologije i čoveka. Autor je knjige Dnevnik iz pera vatre iz 2023. godine, a piše i prozu, eseje i haiku poeziju. Bavi se videom, režijom i glumom, a njegovi glumački radovi evidentirani su na IMDb-u. U svojim tekstovima i umetničkim projektima posebno ga zanimaju vreme, svemir, granice ljudskog znanja i pretvaranje naučnih ideja u priču. https://quark-mark.github.io/?utm_source=chatgpt.com

Zadnji tekstovi:


Komentari

1
Živko Teodosić
2 years ago
Kako je samo bio naivan i lakkomislen Papa Urban (tamo, neki) pa je tako nepromišljeno spalio Đordana Bruna na lomači ("nežno i bez prolivanja krvi"...Kakva samilost), a čovek je doživeo "Otkrovenje" - "video" druge zvezde i "druge svetove"
 Galileja je zatočio doživotno i naterao ga da crkne od muke,  jer je video da se četiri meseca vrte oko Jupitera: "...A, ono što se vrti oko Jupitera, ne može da se vrti oko Zemlje. 
Video je to i Kopernik, ali nije smeo reći, nego je ostavio da to urade drug,i posle njegove smrti.
Video je i Kepler pa je uzviknuo: "Geometrija je Bog - Bog je geometrija!"  Zamalo da gga spale.
Kakvom kletvom je Crkva proklela Baruha  Spinozu, pri izgonu iz Crkve,  a desilo mu se "Otkrovenje" kad je rekao :" Bog je priroda - Priroda je Bog."
Kakva drkost i jeres bogohulnika Njutna, kad je odbio "poslednju pričest"
Kakva drkost S.Hokinga da primi od Pape orden/medalju, a posle da napiše kako Bog nije neophodan za Univerzum kakav smo otkrili razumevajući Zakone koji njime upravljaju.
Hipatiju je kamenovala hrišćanska rulja

Arapi su spalili Aleksandrijsku biblioteku. 
Arhimeda je ubio rimski tupadžija, jer nije "voleo one koji dokoni šaraju po pesku, dok onmora da rastuje." (moja izmišljotina, ko zna ...)
Nemačka "Kristalna noć" i španska "Vartolomejska noć", Staljinovi Gulazi, "Golubnjača" dinastičke Srbije, i S.Mitrovica, a Titov "Goli otok". Još ako je devojci iskrivljeno "peero" marame kojom je povezala glavu, sledi joj smrtna kazna. Sve po "proviđenju", po "otkrovenju" i milosti božijoj. Jer, njegovo je, pa može mu se: "On dao, On uzeo" A, tek ovo nevreme: voda do krova; vatra do neba? Da li je i to delo sumanutih naučnika, bez božijeg dara otkrovenja; ili jeneukost i primitivno ludilo potrošačkog sveta; a nešto dolazi i iz Kosmosa. Čija je ovo "zasluga" (da li onih 36 ljudi, koji su odabrani da "drže" svet, kako je govorio pok. prof. Jeerotić, ili ostalih 8 milijardi i + nepšto prostaka?
Uzgred: ja nemam nikakvo formalno obrazovanje iz prirodnih nauka; posebno me nije strefilo nikakvo "Otkrovenje." Učio sam stalno, samo se time bavim, i umislio da bi nešto moglo biti tako kako sam napisao. Ili, barem da ukazuje na nešto što ni sam ne razumem. Istinski naučnici, kakav je sir Rodžer Penrouz, i hiljade drugih, to mnogo bolje razumeju i tumače. Ja ih pomno izučavam i pomalo maštam. Ali, ja nipošto nisam "otkriven" i nemam nameru da budem. Hvala na pažnji i prostoru.
Like Like Citat
0
Dragan Tanaskoski
2 years ago
Čovek je uvek težio spoznaji svega. Zato je i razvio nauku. Nauka raspolaže sa dva principa spoznavanja: Osmatranje i Zaključivanje. Čoveku je dat i treći način spoznavanja: Otkrovenje. Koje dovodi do spoznaje koje nije proizvod osmatanja i zaključivanja. Iskustvo poznato i genijima i običnim ljudima. Mnogi naučnici, umetnici su govorili da to što su spoznali ili stvorili da to nije od njih, nego da im je to dato, da im je dala neka viša sila a oni su bili samo provodnici da to objave, prenesu ili naprave. Neko bi rekao nadahuće, genijalnosto i sl. Neko bi rekao ustrojstvo prirode otkrilo se čoveku, neko da se Bog sam javio čoveku i otkrio mu tajnu svoje tvorevine.

Nauka (matematik i logika) nam govori da ne možemo pomoću nje spoznati apsolut, to jedno, Celo, o kome pišete. Ali otkrovenje može. Neće otkriti svaki naučni detalj ili čnijenicu koju bi naučnici sada želeli da znaju, ali otkrovenje daje božanske, svete, prečiste, besmrtne, nebeske i životvorne tajne pored kojih su naučne činjenice beznačajne.

Kako čovek može zadobiti tajne otkovenja? Teško, slično kao što se teško i naučne istine otktivaju, ali ne i nemoguće. Ali da ne širim, to nije tema za AM.
Like Like Citat
2
Живко Теодосић
2 years ago
Gospodine Tanaskoski, Kako ćemo znati, da li znamo samo deo (od čega deo?) ili sve, ako ne znamo Sve. Krajnje znanje o Celini se neće moći i neće morati dokazivati. Biće to Aksiom najvišeg reda. Ono što je Sve, ta Celina, ona već postoji, ali ne vide svi dovoljno i nemaju svi sposobnost da pojme...da shvate beskonačnost toga, jer posmatraju zdravim razumom, a on je ograničen fiziološkom sposobnoću organa kojima percipiramo, analiziramo i zaključujemo. Na taj način stvaramo ograničenjenja koja sužavaju vidik i spoznaju na elementarno razumevanje. Potpuno svhvatanje Celine je moguće samo putem apstraktnog poimanja osnovne biti te Celine i principa na kojima je zazdana. Onda nije bitna veličina, beskonačnost... Celina je oduvek postojeća, ona je ta "koja jest"; samoodrživa energija koja se transformiše prema nalozima unutrašnje logike. Najveći deo oblika i formi te transformacija smo otkirili i definisali zakonitosti  po kojima funkcioniše njena dinamika, ali nas zbunjuje odnos dve krajnosti te transformacije: početno, najfinije stanje te energije (možemo ga zvati kako kome odgovara), i razne forme materijalnog karaktera, ove, za koje znamo ili one pretpostavljene. Ne znamo krajnje stanje. Ja mislim da se ono vraća na početak, tj. da je Univerzum (ili Multiverzum) samooscilujuća energija. Jer vidimo na kojim principima i zakonitostima postaju, traju i nestaju forme materijalnog. Ne samo živog. Sve je živo. Počev od imanentnih svojstava subatomskih čestica (naelektrisanje, magn. moment, impuls, moment inercije i dr.) do života na bazi ugljenika.
Like Like Citat
2
Dragan Tanaskoski
2 years ago
Da li se može razumeti prava priroda univerzuma? Tako je mislio i veliki matematičar kraja 19. i početka 20. veka, Dejvid Hilbert. Njegova je rečenica: "Mi moramo da znamo. Mi ćemo znati!" Ta rečenica je uklesana na njegov nadgrobni spomeniku. Danas znamo da matematika, naša najjača alatka u razumevanju priorode, nije kompletna (postoje istinite izjave koje se ne mogu dokazati), da može ali ne mora biti konzistentna (da u njoj nema kontradiktornosti). Ispravnija je rečenica: "Mi želimo da znamo. Znaćemo, ali ne sve."
Like Like Citat
1
Rajko Rapaic
2 years ago
Odgovor Ilona Maska na pitanje ZASTO osniva svoju firmu koja se bavi AI:
'The goal of xAI is to understand the true nature of the universe'
Like Like Citat

Dodaj komentar

Pošalji