Ј0529 4351 Pripremite se za neverovatno velike brojeve. Radi se o supermasivnoj crnoj rupi koja bez prestanka, ubrzano raste. I ne samo to. Ali da idemo redom. 

Postoje galaksije sa aktivnim jezgrom, a to su one u čijim se središtima odvijaju snažni energetski procesi. Njihova potklasa su kvazari, objekti sa izuzetno svetlim jezgrima. Kod tih objekata  gas i prašina upadaju u supermasivnu crnu rupu i pri tom emituju elektromagnetno zračenje u celom elektromagnetnom spektru. Otkud taj toliki sjaj? Pa njega izazivaju ekstremne gravitacione sile i sile trenja koje deluju na materiju tokom njenog upada u rupu. U tom procesu se gas se zagreva na desetine hiljada stepeni. Kvazari spadaju u najsjajnije objekte u čitavom poznatom univerzumu i obično emituju više hiljada puta jači sjaj od sjaja čitave naše galaksije.

Ovde se vraćamo na naš članak. Radi se dakle o kvazaru u čijem središtu divlja crna rupa. Ona ima masu, pazite sad: 17 milijardi Sunca i ne prestaje da raste jer dnevno proguta materiju jednaku masi našeg Sunca, a sija jače nego 500 triliona Sunca. To je  najsjajniji poznati objekat u svemiru. Ta svetlost dolazi iz vrelog akrecionog diska crne rupe, čiji prečnik iznosi sedam svetlosnih godina što je skoro duplo više od prečnika Sunčevog sistema. Moguće je da je to najveći akrecioni disk u svemiru. 

Ime ovog objekta je Ј0529-4351 a ono dolazi od koordinata na nebeskoj sferi. Interesantno je što se za ovaj objekat zna decenijama, ali je on ranije pogrešno identifikovan, tj. baš zbog velikog sjaja smatralo se da se radi o jednoj od stotine milijardi zvezdi Mlečanog puta, a ne nekom objektu udaljenom 12 milijardi svetlosnih godina.

Iz članka:  

Sve do 1990. nije se pouzdano znalo ništa o poreklu i prirodi tih objekata sem da su „kvazi“ tj. lažne zvezde. Zato su i nazvani kvazistelarni objekti ili skraćeno kvazari. Pun naziv je: kvazistelarni radio izvori ili na engleskom QUASi-stellAR radio source. Iako u njihovom nazivu stoji da su radio izvori oni zrače u mnogim delovima elektromagnetnog spektra, uključujući radio-talase, infracrveno zračenje, vidljivu svetlost, ultraljubičastu, X zrake, pa čak i gama zrake.

 

 

Astronopmy

 


Komentari

0
andrija
2 years ago
NAJSTARIJA ASTRONOMIJA NA PLANETI :D
Za mudri tim AM i autoru, hvala puno, puno
https://www.rts.rs/lat/radio/radio-beograd-2/5355179/karahundz.html
više od 5000 godina
Like Like Citat
0
Небојша
2 years ago
Čisto teoretski gledano kolko bi masivna crna rupa trebalo da bude da bi njena gravitacija razorila atom na elementarne čestice pre samog horizonta događaja? Odnosno pretvorila celokupnu masu atoma u energiju? Dal je neko to računao npr kao ogled? Pada mi na pamet da bi u tom slučaju imali jedno telo koje zrači poput velikog praska.
Like Like Citat
1
Aleksandar Zorkić
2 years ago
Do spoljne granice Ortovog oblaka ima oko dve svetlosne godine i prema tome prečnik Sunčevog sistema iznosi oko 4 svetlosne godine. U gornjem tekstu piše: "čiji prečnik iznosi sedam svetlosnih godina što je skoro duplo više od prečnika Sunčevog sistema."
Dakle, sedam s.g. je skoro duplo više od prečnkia S. sistema. Nadam se da sam u pravu.
Like Like Citat
1
Goran Stanković
2 years ago
Greška u tekstu: prečnik Sunčevog sistema je prilično (i više puta tako) manji od 7 svetlosnih godina. Sa ili bez Ortovog oblaka.
Like Like Citat

Dodaj komentar

Pošalji