Zanimljivo je to što je ovaj potres propratila jaka eksplozija, kako kažu meštani, a neposredno posle eksplozije su osetili podrhtavanje tla koje nije bilo preterano jako. Po opisu, slike nisu padale sa zidova, kao ni predmeti sa polica, čulo se blago krckanje i tutnjava koja je kratko trajala. 

36 minuta pre ovog potresa koji su osetili podgoričani, tačnije u 21:05, desio se zanemarljivo slab potres u predelu Nikšića koji je bio na relativno istoj dubini kao podgorički, snage 1.9 stepeni po Rihteru. Verovatno je da ovaj potres nije foršok potresa iz Podgorice pa samom tim i nemaju zajedničke karakteristike i niti su povezani. 

Inače, Crna Gora leži na relativno trusnom području gde su se kroz istoriju dešavali jači potresi koji su pričinjavali veću materijalnu štetu, a bilo je u žrtava.

Zone sa najviše zemljotresa u bližoj i daljoj istoriju su predeli oko Ulcinja, Budve, Bokokotorskog zaliva i Skadarskog jezera. Tu su nastajali vrlo jaki potresi, a prema istorijskim spisima su to, 13.06.1563. i 25.07. 1608. - regojn Bokokotorskog zaliva, a u novijoj istoriji onaj iz 15.04.1979. koji s edesio u 06:19 GTM sa epicentrom u Jadranskom moru na oko 15km od obale između Bara i Ulcinja. Snaga tog potresa je bila 7 stepeni po Rihteru. 

"Gradovi koji su stradali u tom potresu su: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman deo modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dečije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu. Velike štete su bile na putnoj mreži - oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva. Jedna od specifičnih manifestacija oštećenja tla izazvana zemljotresom bile su pojave likvifakcije (tečenja tla), klizišta i odroni." Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 - 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa. - Seizmološki zavod Crne Gore

 

Izvori:

Seizmološki zavod Crne Gore http://www.seismo.co.me

Seizmološki zavod Srbije http://www.seismo.gov.rs

http://earthquake.usgs.gov/earthquakes/

Čedomir Stanković
Čedomir Stanković, spec.inž.geodez. Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli. Diplomirao na Geodetskom fakultetu. Specijalizirao Geomatiku na Geodetskom fakultetu u Beogradu. Radio je kao profesor u srednjoj Građevinsko tehničkoj školi Neimar, a sada je angažovan na radovima iz oblasti geodetskog inženjerstva u Zrenjaninu. Astronomijom se bavi od detinjstva. Član AD Alfa iz Niša. Pisanjem naučnopopularnih tekstova na internet portalu i časopisu Astronomskog magazina, radi na popularizaciji geonauka, astronomije i približavanje nauke mladima. Teži iskorenjivanju astroobmana i kvaziučenja vezanih za astronomiju i fiziku. Najveći deo slobodnog vremena provodi na bicikli baveći se brdskim biciklizmom. ..... Više: http://www.astronomija.co.rs/112-autori/biografije/4041-edomir-stankovi

Zadnji tekstovi:


Dodaj komentar

Pošalji