Nauka
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Nauka

U nauci je standardizovan postupak kojim se dolazi do priznatih naučnih istina i kojim se formira naučni pogled na svet. Ako već imamo problem za koji tražimo naučno objašnjenje, postupak se sastoji od stvaranja teorije koja će, ako se pokaže ispravnom, razjasniti problem i eksperimenta kojim se teorija podvrgava proveri. U zavisnosti od ishoda eksperimenta, teorija se smatra dokazanom (prihvata se) ili oborenom (odbacuje se). Evo kako glasi ceo postupak, korak po korak:
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Nauka

Godine 1666. Isak Njutn (Isaac Newton) objavio je Teoriju gravitacije. Bio je to jedan od najvećih intelektualnih izazova toga vremena. Ovom teorijom objašnjena su sva dotadašnja osmatranja i pomoću nje su načinjene prognoze kretanja nebeskih tela. Merenja su pokazala da su proračuni tačni i da je teorija ispravna, bar u granicama preciznosti uređaja toga vremena. Teoriji tada ništa nije moglo da se zameri i ona je prihvaćena kao Istina.
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Nauka

Neka “narodska” verovanja zasnivaju se na istini, a neka na zabludi. Isto važi i za određene naučne hipoteze; razlika je samo u tretmanu ovih uverenja. U domenu religije ili verovanja u paranormalne pojave nema dokaznog postupka i nije dozvoljena sumnja...
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Nauka

Godine 1981, mala religiozna sekta u Arizoni pripremala se za važan događaj. Vođa sekte, Bil Mopen (Bil Maupin), objavio je da je posle 16 godina proučavanja Biblije utvrdio da će 28. juna te godine nastupiti smak sveta. Neposredno pre toga doći će Isus Hristos i sledbenike ove sekte povesti put neba. Sakupilo se oko 50 vernika, ali zakazanog dana nije se dogodilo ništa vredno pažnje. Mopen je izjavio da je načinio omašku u proračunu (“Nije Bog pogrešio, greška je moja”), ali da će jednoga dana Isus svakako doći. Treba samo biti strpljiv
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Nauka

Većina nas o sebi misli kao o pametnim i obaveštenim pojedincima koji svetu prilaze široko otvorenih očiju. Međutim, istina je da smo često izuzetno lakoverni kada su u pitanju pseudonauka i nadrilekarstvo. To je loša vest. Dobra vest je da se iznenađujuće lako može reći razlika između nauke i šarlatanstv
- Detalji
- Napisao: Stribor Marković
- Kategorija: Nauka

Živa bića Zemlje neprestano žive u dualizmu - da bi se život adaptirao, moraju nastajati mutacije, ali istovremeno mutacije mogu ugroziti živo biće. Što je mutacija? To je izmjena onih slavnih slova ATGC u slijedu gena molekule DNK i koje zovemo baze. Primjerice, ako je normalni slijed u nekom genu CGC - GGT - GGT, mutacija može promijeniti slijed u TGC - GGT - GGT. Zašto nastaju mutacije? Slova ATGC su ništa drugo do kemikalije u sastavu DNK koje se mogu kemijski mijenjati. Ultraljubičasto zračenje i razna druga zračenja u prirodi mogu kemijski izmijeniti baze. Život u kisiku nosi svoju cijenu, jer je kisik vrlo reaktivan, pa razne molekule s kisikom mogu „napasti“ baze i kemijski ih izmijeniti. Razne druge tvari, prirodne ili sintetske, mogu također izmijeniti baze DNK, pa i fiziološki procesi u tijelu.
Pročitaj više: Pojmovi koji zbunjuju: mutageno, karcinogeno, genotoksično - prvi dio



KOJI TELESKOP DA KUPIM?




