Saturn
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Saturn

Činjenica da danas vidimo ove prstenove znači da živimo u izuzetno privilegovanom trenutku kosmičke istorije, posmatrajući fenomen koji je i privremen i relativno nov.
Pročitaj više: Saturnovi prstenovi su mlađi nego što mislite
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Saturn

Saturn ima tajnu. Decenijama je ova planeta prkosila osnovnim zakonima fizike. Džinovska planeta koja menja brzinu svoje rotacije? To bi trebalo da bude nemoguće. Ipak, podaci sa letelice Cassini iz 2004. godine pokazali su upravo to – "nemoguće" fluktuacije u spinu planete. Kako masivno nebesko telo može tako naglo da menja svoj tempo? Ova zagonetka decenijama je ostala jedna od najvećih misterija našeg solarnog sistema.
Pročitaj više: Saturn: Kako je Džejms Veb rešio decenijsku misteriju
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Saturn

Saturn je decenijama bio neprikosnoveni simbol drevne postojanosti našeg Sunčevog sistema. Njegovi prstenovi i masivni mesec Titan posmatrani su kao relikti prošlosti, nemi svedoci koji kruže oko gasnog giganta još od njegovog nastanka pre 4,5 milijardi godina. Međutim, najnovija istraživanja sugerišu da je ova slika zapravo veličanstvena iluzija. Šta ako su najpoznatija obeležja Saturna zapravo produkt nezamislivo nasilnog događaja koji se odigrao relativno skoro – u vreme kada su Zemljom još uvek gospodarili dinosaurusi? Nova naučna saznanja ukazuju na to da je "nešto se dogodilo" u Saturnovom komšiluku, pretvarajući mirni sistem u poprište totalnog kozmičkog haosa.
Pročitaj više: Prstenovi Saturna i mesec Titan nastali u kolosalnom sudaru?
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Saturn

Saturn je oduvek bio krunski dragulj našeg solarnog sistema, ali najnoviji portreti koje su zabeležili svemirski teleskopi James Webb i Hubble nude nam nešto više od puke estetike. Reč je o svojevrsnom spektralnom dijalogu između dve generacije istraživača: dok Hubble posmatra svet u vidljivom spektru, Webb prodire kroz „infracrveni veo“, otkrivajući tajne skrivene duboko u atmosferi gasnog giganta. Ova saradnja nam pruža uvid u svet koji se ubrzano menja, hvatajući poslednje zrake svetlosti na severnom polu pre nego što on utone u decenijsku tamu.
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Saturn
Kada posmatramo Saturn kroz teleskop, on deluje kao apsolutni simbol spokoja – veličanstveni gasoviti džin koji se milijardama godina nepromenjen okreće u mraku. Međutim, ovo je samo kosmička varka. Kako navodi Carl Murray, profesor emeritus sa Univerziteta Queen Mary i član tima misije Cassini, istraživanje Saturna najviše podseća na epizodu serije „CSI: Saturn“.
- Detalji
- Napisao: Aleksandar Zorkić
- Kategorija: Saturn

Ali Saturnovi prstenovi erodiraju i nestaju. Vodeni led u njima polako, u vidu kiše pada u atmosferu planete. Naučnici pokušavaju da procene stopu padanja ove kiše. Koristeći se tehnikom novih modela oni su procenili da prstenovi gube svoj materijal između 400 i skoro 3.000 kilograma – u sekundi. Međutim, masa prstenova je za naš svakodnevni pojam ogromna. Ona iznosi 1.52 x 1019ili 15.000 biliona (ako sam dobro preračunao američki trilion u naš izraz). Po toj računici prstenovi će sasvim ispariti za 300 miliona godina.
- Detalji
- Napisao: Marino Tumpić
- Kategorija: Saturn

Potvrđeno otkriće novih 128 mjeseci!
Saturn, plinoviti div našeg planetarnog sustava najpoznatiji je po sustavu prstenastih struktura koje orbitiraju oko njegove ravni. One su golicale maštu prvih teleskopskih istraživača. Danas je Saturn najprepoznatljiviji planet u našem sustavu. Fotografije sustava Saturnovih prstena nalaze se u udžbenicima, knjigama, časopisima, svim medijima.. Mogli bi reći kako je Saturn svojevrsni “brend” u svijetu planeta. Danas znamo kako i Jupiter, Uran te Neptun imaju prstenove, oni su znatno manji, vidljivi samo najvećim instrumentima s Zemlje ili tek letjelicama u neposrednoj blizini.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Saturn

Pitanje izgleda prosto, jer na sajtovima ima takvih podataka koliko hoćeš... Ali problem je što se mnogi od tih brojeva razlikuju! Zašto? Jedan od zadataka misije 'Cassini'bio je baš to – izmeriti dužinu dana na Saturnu. Ali ni danas to ne znamo tačno. Zapravo, mislim da je baš to divno. Često pomislim da je razlog zbog kojeg je kosmička nauka tako pristupačna baš u tome što su pitanja koja naučnici postavljaju sami sebi vrlo laka za razumevanje običnom čoveku. Postoji li život u kosmosu? Zašto je Venera toliko različita od Zemlje? Da živimo na Saturnu, koliko bi nam trajao radni dan?
- Detalji
- Napisao: Aleksandar Zorkić
- Kategorija: Saturn

... Ali zato sada imamo novih misterija, pa tako znamo da prstenovi polako iščezavaju. Jasno je, odmah se nameću pitanja: zašto i kako? Sve četiri gigantske planete Sunčevog sistema imaju svoje prstenove, samo što su prstenovi Jupitera, Urana i Neptuna tamni, a Saturnovi svetli. Sačinjeni su uglavnom od ledenih čestica veličine od zrna prašine do velikih grudvi leda.
- Detalji
- Napisao: Aleksandar Zorkić
- Kategorija: Saturn

Da biste na papiru nacrtali Saturn sa prstenovima iz njihove ravni bio bi vam potreban veliki papir. Na jednom kraju papira počeli bi ste da vučete liniju debljine jedan milimetar i zatim je vučete, vučete i vučete: 250 metara i to najmanje, jer po nekim izvorima prečnik prstena je veći. A 250 metara je dužina 2,5 fudbalska terena. Takvo crtanje Saturna sa prstenovima bio bi naporan posao. Ako bi ste crtali Saturn i prstenove u srazmeri na manjem papiru onda se prstenovi ne bi ni videli, jer oni su jako tanki.
- Detalji
- Napisao: Aleksandar Zorkić
- Kategorija: Saturn

Jedno od zagonetnih pitanja kojima se planetolozi bave jeste kada su nastali Saturnovi prstenovi.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Saturn

Zbog njih, mnogi Saturna smatraju najlepšom planeton Sunčevog sistema. Ko god ih je posmatrao teleskopom a kamoli video fotografije sa sondi ”Voyager” ili ”Cassini”, slaže se sa tom konstatacijom: Saturnovi prstenovi su blago našeg sistema.
- Detalji
- Napisao: Draško Dragović
- Kategorija: Saturn

Tvoj brod lebdi nad beskonačnom, prljavobelom ravnicom. Zamišljaš da je ispod tebe površina planete ili satelita, ali bacivši pogled dole i pažljivijim posmatranjem, iluzija nestaje. Jer 'ravnicu' zapravo čine milioni blokova kamenja i leda koji se kreću u haotičnom plesu. Pogledaš desno i vidiš polovinu ogromnog Saturnovog diska. Ispred sebe, viseći na nebu, u daljiini nazireš nekoliko satelita gasovitog diva. Nema sumnje: letiš iznad Saturnovih prstenova.
Pročitaj više: Plovidba nad ledenim planinama Saturnovih prstenova
- Detalji
- Napisao: Aleksandar Zorkić
- Kategorija: Saturn

Ponekad se pitam šta bi neki stari astronom, na primer, Galilej rekao kada bi video današnje fotografije nebeskih objekata.
Pročitaj više: Glamurozna slika Saturna, šta bi rekao Galilej



KOJI TELESKOP DA KUPIM?




