TeleskopiMB23

U prvom planu su tri otvorene kupole teleskopa BlackGEM niza. U pozadini su drugi teleskopimi u ESO-ovoj opservatoriji La Silla u Čileu. 

BlackGEM niz, od tri nova teleskop će na južnom nebu tražiti izvore gravitacionih talasa, kao što su spajanja neutronskih zvezda i crnih rupa.

Kataklizmični događaji, kao što je sudar crnih rupa ili neutronskih zvezda stvaraju gravitacione talase. Opservatorije Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory (LIGO) i Virgo Interferometer dizajnirane su da otkriju ove talase. Ali one ne mogu tačno da odrede njihovo poreklo niti da vide prolaznu svetlost koja je rezultat sudara između neutronskih zvezda i crnih rupa. BlackGEM brzo skenira veliku površinu neba i precizno pronalazi izvore gravitacionih talasa koristeći vidljivu svetlost.

Otkrivajući i gravitacione talase i njihove vidljive izvore, astronomi mogu da potvrde prirodu izvora gravitacionih talasa i odrede njihove precizne lokacije. Korišćenje vidljive svetlosti omogućava detaljna posmatranja procesa koji se dešavaju u ovim spajanjima, kao što je formiranje teških elemenata poput zlata i platine.

Do danas je otkriven samo jedan vidljivi izvor gravitacionih talasa. LIGO ili Virgo mogu suziti lokaciju izvora na područje od približno 400 punih meseca na nebu. BlackGEM će efikasno skenirati tako velike regione u dovoljno visokoj rezoluciji da dosledno locira izvore gravitacionih talasa koristeći vidljivu svetlost.

Tri teleskopa BlackGEM-a izgradio je konzorcijum univerziteta: Univerzitet Radboud, Holandska istraživačka škola za astronomiju i KU Leuven u Belgiji. Teleskopi imaju prečnik od 65cm i mogu istovremeno da istražuju različite oblasti neba. Cilj je niz sa 15 teleskopa.

Kada BlackGEM precizno identifikuje izvor gravitacionih talasa, Veoma veliki teleskop ili budući ESO-ekstremno veliki teleskop vršiće detaljna naknadna posmatranja.

Operacije BlackGEM su automatizovane, što znači da niz može brzo da pronađe i posmatra i druge „prolazne“ astronomske događaje, koji se pojavljuju iznenada i brzo nestaju iz vida, kao što su supernove.

Izvor: https://www.eso.org/public/news/eso2308/...

   

SVE JE FIZIKA
Miša Bracić
MisaBracic portret 

 

Miša Bracić

Zadnji tekstovi:


Komentari

2
Baki
3 years ago
Ja sam to ovako shvatio. Univerzum smo navikli da proučavamo kroz optiku, kroz rendgen, kroz neutrine, a sada se otvara mogućnost nove astronomije gravitacionog talasa.Gravitacioni talasi nastaju kada dva masivna objekta (crne rupe, neutronske zvezde ili beli patuljci) kruže jedan oko drugog. Kada kruže, emituju energiju u obliku gravitacionih talasa. Ovi talasi se šire brzinom svetlosti i izazivaju istezanje i kompresiju prostora-vremena. Razvojem novih i osetljivijih detektora, naučnici će moći da otkriju gravitacione talase iz šireg spektra izvora, uključujući supernove, binarne sisteme, pa čak i sam veliki prasak. Iz toga sledi da se ne primećuju jaki gravitacioni talasi u našoj lokalnoj grupi, koja uključuje Mlečni put i Andromedu – a samim tim ni binarne supermasivne crne rupe. Da li je to dobro ili loše?
Like Like Citat
0
lea91
3 years ago
:D Hvala, gosn Braciću, prava informacija, dobar tekst
Like Like Citat

Dodaj komentar

Pošalji