Nauka
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Nauka

Teorija “Mnogo svetova”
Ponuđen je veliki broj teorija koje bi mogle da razreše neke goruće paradokse koje je donela kvantna teorija. Kao najatraktivniju, pomenućemo teoriju koju je 1957. godine objavio Hju Everet (Hugh Everett).
Pročitaj više: Nauka i pseudonauka (33) Koji je odgovor na sve ove paradokse?
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Nauka

Teorija “Mnogo svetova”
Ponuđen je veliki broj teorija koje bi mogle da razreše neke goruće paradokse koje je donela kvantna teorija. Kao najatraktivniju, pomenućemo teoriju koju je 1957. godine objavio Hju Everet (Hugh Everett).
Pročitaj više: Nauka i pseudonauka (32) Teorija “Mnogo svetova”
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Nauka

Mačka je, hvala na pitanju, živa i zdrava... i mrtva
Austrijski fizičar Ervin Šredinger (Erwin Schroedinger), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku, izveo je 1926. godine matematički obrazac koji prikazuje zavisnost talasne funkcije od prostorno-vremenskih koordinata za razne čestice i njihove sisteme. Talasna funkcija, zapravo, formalno predstavlja talasne osobine čestice. Prilikom “kvantnog skoka”, u kome se prostorno nedefinisani talas “pretvara” u česticu, trebalo bi nekako odrediti gde će ta čestica da se pojavi, ali je talasna funkcija ovde zatajila. Ona, naime, omogućava da se odredi samo verovatnoća njenog pojavljivanja, a ne i da se odredi gde će se pojaviti (kao da se Bog ponovo kocka!) Osim toga, umesto da se ovim obrascem razreši paradoks kvantnih skokova, čestice su i “na papiru” (predstavljene matematičkim jezikom) neprestano “skakale” iz jednog stanja u drugo. Tada je Šredinger rekao Boru: “Da sam znao da se nikada nećemo osloboditi ovih prokletih kvantnih skokova, ne bih se ni upuštao u taj posao”.
Pročitaj više: Nauka i pseudonauka (31) Mačka je, hvala na pitanju, živa i zdrava... i mrtva
- Detalji
- Napisao: Stribor Marković
- Kategorija: Nauka

Faza 1, faza 2, faza 3. Zdravi dobrovoljci, manja skupina ljudi sa specifičnom bolesti koju bi istraživani lijek trebao liječiti ili spriječiti, pa potom velika skupina. Nerijetko od pojma kliničkih studija ostanu ovakva sjećanja. To niti približno ne predstavlja bogati spektar raznih vrsta kliničkih studija.
Pročitaj više: Osnovni pojmovi kliničkih studija – dio VII – kako ispitujemo?
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Nauka

Ajnštajnova propala ideja
Zamisao je bila da se izvede interakcija u kojoj će se dve čestice (recimo, fotoni) međusobno udaljavati jedna od druge, jednakim brzinama i sa jednakim ugaonim momentima, ali u suprotnim smerovima. Treba “sačekati” da se one dovoljno udalje, pa onda izmeriti poziciju jedne i ugaoni momenat druge. Pošto su ove dve veličine jednake (samo sa ugaonim momentima čiji su smerovi različiti), imaćemo izmerena oba podatka.
Pročitaj više: Nauka i pseudonauka (30) Ajnštajnova propala ideja
- Detalji
- Napisao: Astronomski magazin
- Kategorija: Nauka

Talas, čestica ili i jedno i drugo?
Prvi paradoks otkriven je kad je trebalo da se razjasni dilema da li čstice od kojih su sačinjeni atomi imaju supstancijalnu ili talasnu prirodu.



KOJI TELESKOP DA KUPIM?




