Gantry 5
  • Astronomski magazin
  • O AM
  • AM časopis
  • Forum
  • Blog AM
  • Stari AM
  • Pristup
  • Kontakt
  • VoBaNISTA
  • ELECTRA

Komentari

  • Najuzbudljivija noć 2026? Pomračenje sunca, kiša meteora Perseidi i parada 6 planeta!
    Milan Milošević Juče
    TEST
     
  • Čitač Juče
    "Kada svetlost neke daleke zvezde prođe blizu Sunca ...
     
  • Леми Juče
    Navucite zavese na prozore i nemojte izlazliti dok ...
     
  • Balad 3 dana pre
    "Znate li da Ai ne može da zamisli slučajni broj" „Da ...
     
  • Miki 4 dana pre
    Zanimljiv tekst, ali AI tek za sada radi tako kako ...

Univerzum

  • Život
  • Galaksije
  • Sunčev sistem

nauka

  • Nauka
    • Geologija
    • Medicina
    • Hemija
    • Fizika
    • Astronomija
    • Istorija
  • Tehnologija
  • Filozofije
  • Konferencije

Astronautika

  • Misije
  • Istorija
  • Događaji
  • Oprema

Revolucija

  • Godišnja doba
  • Kalendar, dani
  • Vreme

Foto...

  • Fotografija

Praksa

  • Astronomski kamp
  • Mesije...
  • Posmatranja

instrumenti

  • Astronomski instrumenti

Razno

  • Istraživanja
  • Vesti
  • Mediji
  • Zabavnik
  • Zagonetni kosmos
  • Relaksacija
  • Biografije
  • Pijaca
  • Inspirisano astronomijom
  • Predavanja
  • SF
  • Društva
  • Knjižara
  • Opservatorije

Fizika

KM3NET detektuje najveći energetski neutrino ikada osmotren

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 13 Februar 2025
  • KM3NeT

KM3Net

KM3NeT Collaboration najavljuje otkrivanje kosmičkog neutrina sa rekordnom energijom od oko 220 PeV iz ponora Sredozemnog mora.

 

Pročitaj više: KM3NET detektuje najveći energetski neutrino ikada osmotren

Šta je KM3NeT?

Detalji
Napisao: Astronomski magazin
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 13 Februar 2025
  • KM3NeT

KM3MF

Smešten tri i po kilometra ispod Sredozemnog mora, KM3NeT je neobičan teleskop. Danas su naučnici koji su ga izgradili objavili otkriće čestice iz svemira sa zapanjujućom količinom energije. Ovo otkriće je ogroman korak napred u istraživanju neistraženih voda ekstremnog univerzuma.

 

Pročitaj više: Šta je KM3NeT?

Da li je avion teži sa pticom ili bez nje, prvi nastavak

Detalji
Napisao: Milan Mijić
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 09 Februar 2025
  • ptice

AvionPtica N

Ovo naoko prosto pitanje već decenijama kruži po medijima, prvobitno u formi da li ptica koja leti po kamionu utiče na njegovu težinu, zatim u formi da li je avion lakši ako ptica po njemu leti umesto da sedi? Postoje (naizgled!) samo dva odgovora, ali ponuđenih objašnjenja ima mnogo više.

Pročitaj više: Da li je avion teži sa pticom ili bez nje, prvi nastavak

Sedefasto svjetlucavi oblaci PSC

Detalji
Napisao: Marino Tumpić
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 30 Januar 2025

psc blonski

Moguća rijetka pojava na našem nebu

 

Pročitaj više: Sedefasto svjetlucavi oblaci PSC

Era polarne svjetosti

Detalji
Napisao: Marino Tumpić
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 07 Januar 2025
  • aurora
  • auroraborealis

sw32

Svemirska magija za javnost i znanost

 

Pročitaj više: Era polarne svjetosti

Nekoliko reči o silama u fizici

Detalji
Napisao: Ivan Stamenković
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 05 Januar 2025

sileCrop

Šta su – a šta to nisu – sile u fizici i svakodnevnom iskustvu

 

Pročitaj više: Nekoliko reči o silama u fizici

Mogu li isprepletane čestice komunicirati brže od svetlosti?

Detalji
Napisao: Dragan Tanaskoski
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 23 Decembar 2024

Ispreplitanje

Preplitanje (eng. entanglement) je jedan od najzbunjujućih aspekata kvantne mehanike. Isprepletanost omogućava česticama da trenutno komuniciraju na ogromnim udaljenostima, kršeći pravilo da je brzinu svetlosti najveća moguća brzina. Nameće se ideja da bi isprepletanost mogla da omogući komunikaciju nadsvetlosnom brzinom. Da li je tako? Odgovor ćete naći u ovom tekstu. A ako vam se ne čita, odmah ćemo vam reći. Ne omogućavaju. Sledi zašto.

 

Pročitaj više: Mogu li isprepletane čestice komunicirati brže od svetlosti?

Koliko fotona je stvoreno do danas u svemiru?

Detalji
Napisao: Aleksandar Zorkić
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 30 Novembar 2018

foton

Prošlo je nekoliko stotina miliona godina, možda i svega 200 miliona od nastanka univerzuma kada su stvorene prve zvezde. Od tada, od prvog zraka prve zvezde do danas svemir neprestano proizvodi svetlost. Osnovna čestica svetlosti je foton. Koliko fotona je proizvedeno od prvog zvezdanog zraka pre 13 milijardi godina do danas?

Pročitaj više: Koliko fotona je stvoreno do danas u svemiru?

Atom - elementarne čestice

Detalji
Napisao: Milan Milošević
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 30 Avgust 2017

StrukturaAtoma391Kada su fizičari počeli da govore o elementarnim česticama i kada su izgradili dovoljno moćne akceleratore u kojima su tragali za tim česticama broj novih čestica počeo je brzo da raste. Činilo se da je svet postajao sve komplikovaniji. Pronađeno je više od 200 elementarnih čestica. Fizika je bila suočena sa velikim problemom klasifikacije ovoliko velikog broja čestica. Jednom prilikom Enriko Fermi (dobitnik Nobelove nagrade) na pitanje o nekoj čestici svom tadašnjem studentu, budućem Nobelovcu, Leonu Ledermanu odgovorio je: „Mladi čoveče, kada bih mogao da zapamtim imena svih tih čestica bio bih botaničar.“

 

 

Pročitaj više: Atom - elementarne čestice

Prazni atomi i popunjena praznina

Detalji
Napisao: Dr Dragoslav Stoiljković, red. prof.
Kategorija: Fizika
Datum kreiranja: 20 April 2017

prazninz

Dakle, smatrali su da je materija jedinstvo punog i PRAZNOG. Ponavljamo: i PRAZNOG!

Pročitaj više: Prazni atomi i popunjena praznina

  1. Polarna svjetlost
  2. Od čega je napravljen svet
  3. U isčekivanju polarne svjetlosti
  4. Fizika Stivena Hokinga

Strana 13 od 53

  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
 

    
Instagram AM Fotografije AM (FLICKR) YT kanal AM 
 
 
saka KOJI TELESKOP DA KUPIM?
2 0 2 6
- Nebeski događaji
- Sunce
- Mesec
- Pomračenja
- Godišnja doba
- Gde su ISS, sateliti..
 
Zanimljiva pitanja i odgovori
 

cinjenice


- Rečnik Meseca
- Rečnik teleskopa
 

leksikon 190 

 

 tvastronomija18

 sad

twitter

© 1999 - 2026 Astronomski magazin
Vrh strane